Jeste li se kad zapitali koliko podataka sadrže svi USB stickovi, DVD-i, hard diskovi, magnetski zapisi, sve knjižnice, arhivi i muzeji na svijetu? Odgovor na to našla je studija znanstvenika Martina Hilberta i Priscille Lopez, s University of Southern California, koja je jučer objavljena u časopisu Science (prenio news.cnet.com). Studija je pokazala kako čitavo čovječanstvo pohranjuje oko 295 eksabajtova podataka (10 na osamnaestu), ili u bajtovima broj 295 iza kojeg je 18 nula. Također je ustanovljeno kako ta količina raste nejverojatno rapidno, čak 58 posto godišnje u zadnje 4 godine obuhvaćene istraživanjem. Što se tiče količine podataka koji se ne pohranjuju, te odlaze nepovratno u eter, poput TV, satelitskih i drugih telekomunikacijskih prijenosa podataka, njihov broj je čak 1,9 zetabajtova (1 zetabajt je 1000 eksabajtova). Mada te brojke djeluju impresivno, biolozi kažu kako je to ništa u usporedbi s prirodom, jer bi to bilo tek jedna stotina podataka kapaciteta ljudske DNA.

Znanstvenika Martina Hilberta najviše impresionira porast količine podataka za 58% godišnje