Izvorno postao
Zorislav Antun Petrovic
Kaznjeni smo unaprijed za nesto sto (jos) nismo ucinili
Na Zupanijeskom sudu u Zadru potkraj ozujka ove godine Nikola Vien i Tibor Fuer oslobodeni su optuzbe za pripremanje protudrzavnog terorizma. Taj je dvojac optuznica teretila da su potkraj studenog prosle godine u sredistu Zadra, u blizini trajektne luke, "poduzeli radnju kojom se stvaraju uvjeti da se prouzroci eksplozija na podrucju RH s ciljem ugrozavanja sigurnosti RH cime bi prouzrocio osjecaj nesigurnosti u gradana". Medutim, sudac je ocijenio da za kaznjivo djelo pripreme protudrzavnog terorizma nema dokaza.
Takva je odluka donesena usprkos tome da je Vien u studenomu 2006. uhicen nedaleko od samostana Svetog Frane, smjestenog na poluotoku (u samom sredistu Zadra), s eksplozivnom napravom velike razorne moci. Prema novinskim napisima, Vien je vec otprije poznat policiji zbog imovinskih delikata i krivotvorenja isprava, dok je Fuer robijao u inozemstvu zbog droge. Obojicu se dovodilo i u vezu sa srbijanskim mafijaskim skupinama, a spekuliralo se i da su trebali smaknuti jednog zadarskog tajkuna, kojemu je prije godinu dana auto odletio u zrak. U prilog toj tezi isla je to sto je Vien uhicen u neposrednoj blizini Ulice fra Donata Fabijanica, gdje spomenuti tajkun zivi...
Madutim, ni Vienovo posjedovanje tzv. crne kutije (iznimno razorne eksplozivne naprave promjera 10 centimetara koja se aktivira putem mobitela) s 254 grama eksploziva pentrita s kapsulom i magnetom, te mobitelom makre Nokia, kao ni spomenute glasine nisu pomogle da dva osumnjicenika zavrse u zatvoru. Policija i dzavno odvjetnisto nisu uspjeli dokazati da su oni doista imali teroristicke namjere. Nekako mi se cini da bi samo ono sto je bilo objavljeno u novinama trebalo biti dovoljno da se "dvojac s nepoznatim kormilarom" smjesti ia resetaka. No, sklon sam povjerovati sudu i sloziti se s nacelom: bolje neka sto krivaca izbjegne pravdi nego da jedan neduzan plati. Ako nema dokazam nema dokaza...
Dakle, mozete se izvuci zbog manjka dokaza ako ste ulovljeni s explozivom, ali to ne znaci da niste unaprijed osudeni kupujete li ista sto u sebi ima racunalnu memoriju! Od 1. sjecnja ove godine na prazne CD-ovem DVD-ove, memorijske kartice (cak i one mobitelima i digitalnim fotoaparatima), mp3 playere i sve uredaje koji omogucavaju snimanje ili reprodukciju zvuka naplacuje se naknada za reproduciranje autorskig djela za privatno ili drugo vlastito koristenje.
Naknada za prazne CD-ove u ovoj godini iznosi 0,08 kuna, a postupno ce se povecavati do drugod polugodista 2009., kada ce dosegnuti 0,64 kune. Naknada za prazni DVD postupno ce se povecavati sa 0,12 kuna u ovoj godini na 0,96 kuna do sredine 2009., a za memorijske kartice kapaciteta do 5 gigabajta (GB) sa sadasnjih sest kuna na 32 kune. Predvidene su i naknade za IT uredaje primjerice za CD i DVD snimace: sa 4 kune u ovoj godini povecat ce se na 16 kuna u drugoj polovici 2009. Najvecu naknadu imati ce Hi-Fi rekorder s tvrdim diskom do 100 GB: sa40 kuna u ovoj godini ce narasti do 160 kuna.
Ucijenu svakog medija koji kupite odmah placate i naknadu za koristenje autorskih prava, bez obzira na to sto ih nikad niste koristili! Drugim rijecima, automatski ste obiljezeni i platili ste globu za nesto sto niste nikad ucinili. Secem li uokolo s eksplozivnom naravom, to ne znaci da zelim nesto dici u zrak; ali kupim li digitalni fotoaparat, automatski sam osumnjicen (i osuden) da sam memoriju naumio koristiti za presnimavanje tudih pjesama i filmove, a ne za fotografije svojih obitelji.
Poprilicno me razbjesnila ta cinjenica, i dosita mi nije jasno zasto se to dogodilo, no to je obisno tako u Hrvatskoj... Duboko sam uvjeren da je ovakav zakon protuustavan i, u krajnoj liniji, potpuno neciviliziran jer ne krece od presumpcijenevinosti nego od krivnje: cim sam kupio bilo kakav medij koji moze pohranjivati bilo kakav medij koji moze pohranjivati bilo kakve informacije u digitalnom obliku, kupio sam ga da bih snimao glazbu i filmove. I tocka.
Kao apsolutni legalist, smatram da se svaki rad mora posteno platiti. Zaraduje li netko (poput radijskih postaja) zahvaljujuci emitiranju glazbe, red je autoru i izvodacu platiti. No nije u redu da netko placa zato sto bi nesto MOGAO uciniti. U obranu tog nameta cesto se ponavlja prica o "umjetnicima koji naporno snimaju albume, ploce i druge divote, nesebicno uveseljavajuci narod", a taj ih narod samo zeli pljackati. Tim umjetnicima porezni obveznici placaju mirovine, a imaju i manji porez na honorare. Osim toga, jos uvijek nigdje nije objavljeno na koji ce se nacin prikupljeni harac dijeliti: koliko ce dobivati Rolling Stones i Sreven Spielberg, a koliko Miso Kovac i Hrvoje Hribar.
Primjena tog haraca moze biti uvod u pregrst nadahnutih ideja za niz naknada. Eto, zasto se na prodaju papira ne bi obracunavala naknada koju bi se moglo placati Drustvu knjizevnika ili novinskih izdavaca. Kupuje li itko u ovoj zemlji papir i kuvertu kako bi poslao pismo? Neee, papir kupujemo kako bismo prepisali ulomke iz neke knjige, odnosno novina. Slicno moze biti sa modom: svatko tko kupuje ikakvu tkaninu, vjerojatni ima namjeru kopirati postojeca dizajnerska rjesenja. A Hrvatske sume mogle bi poceti naplacivati naknadu na zrak: pa brinu o sumama koje osiguravaju najveci dio kisika, a njega ipak svi udisemo. Za ovo nemam protuargumenata...
Kod zagovaranja ove ideje cesto se poziva napraksu zapadnoeuropskih zemalja, no vrlo selektivno. Istina je da u nekima od tih zemalja postoje slicne naknade, no u Nizozemskoj - zemlji koja nam u mnogocemu moze biti uzor - zoga nema. Njihov ministar pravosuda Hirsch Ballin ove je godine vec drugi put odbio prijedlog SONT-a (tamosnje inacice ZAMP-a) za uvodenje haraca na USB memoriju i svi USB tvrdi diskovi oporezuju s pet euro-centa po komadu, a prikupljeni novac trebao je posluziti za razvoj nizozemske glazbene industrije. Prije dvije godine dospodin Ballin odbio je podrzati slicnu onicijativu SONT-a za uvodenje naknade na prijenosne audioplayere, poput iPoda. U oba slucaja ministra je podrzala Consumentenbond, najveca nizozemska grupacija za zastitu potrosaca.
No Hrvatksa nema ministra koji bi, poput spomenutozozemskoga gospodina, zastitio i potrosace i daljnji razvoj informaticke pismenosti u zemlji od gramizavosti... Barem ne jos.
Odgovori uz citat
, ma nek se gone u ku++ac nemre ovako , trebamo ići na Hag da bi ovo riješli nemreju ovako jebem im mater da ima pas jebao mater
Pravila postanja
