Najbitnija je razlika u onom ekstra profitu koji ostane nakon isplata plaća i poreza. Kapitalist ga zadrži za sebe i kupi jahtu i privatni avion a socijalist ga podjeli pa radnici dobe stanove i vikendice.
Printable View
Najbitnija je razlika u onom ekstra profitu koji ostane nakon isplata plaća i poreza. Kapitalist ga zadrži za sebe i kupi jahtu i privatni avion a socijalist ga podjeli pa radnici dobe stanove i vikendice.
Ekipa koja se danas zalaže za takav model su jebeno nesposobni nešto zaraditi u svom životu osim najosnovnije šljake 8-16.
Ha, tko si je nesposoban organizirati ugodan život uz minimalnu šljaku neka radi 0-24. To je tak u kapitalizmu, neki moraju šljakati po cijele dane.
Stvarno lijep post, 5/7= Citat =:
Izvorno postao cham3leon
Iz ovoga svega je teško zaključiti što je pjesnik uopće htio reći i što podrazumijeva pod kojim terminom
Istina je da slobodno tržište postoji svuda i da mu svako društvo teži, čak i kad ga se aktivno pokušava suzbiti, no nije u svakom političkom okruženju dobrodošlo. Dok su socijalisti, komunisti i zapravo svi kolektivisti u sklopu svojih ideologija iz raznih razloga pokušavali suzbiti neke dijelove i uloge slobodnog tržišta mijenjajući ih centralnim planiranjem, kapitalizam je suprotnost tome i filozofija minimalnog miješanja države u slobodno tržište, prepuštanje tržištu da radi kako hoće. Stoga je kapitalizam sinonim za slobodno tržište kao ideologija koja podržava slobodno tržište ili točnije odsutstvo ideologije koja želi kontrolirati gospodarstvo. Ponekad se ljevičari koriste terminom kapitalizam da se referiraju na tzv. crony capitalism, odnosno povezivanje privatnih entiteta sa državom kako bi na taj način sebi pogodovali sredstvima prisile, ali nadam se da ne moram ni govoriti koliko je glupo ozbiljno shvaćati argument protiv slobodnog tržišta koji se zapravo temelji na igri riječi koja ga povezuje sa intervencijskim mogućnostima državnog aparata.
Slobodno tržište je skup bilo kojih razmjena dobara i usluga u kojoj su obje strane ušle u razmjenu dobrovoljno i iz vlastite koristi.
Što sad tebi znači da je kapitalizam usmjeren na stvaranje kapitala i kako je to drukčije od razmjene dobara i usluga? Je li rad kod nekog poslodavca stvaranje kapitala? Jest. Je li u skladu sa načelom slobode tržišta? Jest, jer su se dogovorili poslodavac i radnik zato jer to ide obojici na korist. Prodavanje domaćih jagoda na štandu pokraj ceste? Isto je akumulacija kapitala i dobrovoljno i sa strane prodavača i sa strane kupca. Prodavanje tuđih otkupljenih jagoda na štandu na tržnici? Isto i jedno i drugo. Predavanje u privatnom učilištu u Virovitici? I jedno i drugo. Poslovanje privatnog učilišta u Virovitici? I jedno i drugo. Prodavanje vlastitih brandiranih iPhone telefona za smiješno velike cifre Vedranima? I jedno i drugo.
Jedini slučaj u kojem bi neka transakcija ili poslovanje bili kapitalizam ("akumulacija kapitala" po tebi), a da nije slobodno tržište bili bi oni u kojima je ta transakcija nekako iznuđena silom. Na primjer država zabrani ili suzbija uvoz prehrambenih proizvoda da potakne domaće proizvođače, time silom gurajući kupca prema domaćim proizvodima koje on ne bi inače kupovao (jer da bi, onda domaći proizvođači ne bi imali problem). Ili npr. kartel trgovaca drogom koji zavlada cijelom regijom i prisiljava obične stanovnike da surađuju s njima zahvaljujući svojoj brojnoj privatnoj vojsci koja im prijeti smrću i mučenjem ako ne budu slušali. Čime dolazimo do ovog dijela komentara:
Sori, ali nije uopće istina. Apple meni ne može postavljati nikakve uvjete jer ja u njihovim proizvodima nakon što sam se opekao na iPod vidim samo loš deal i Apple meni ne može ništa iako zarađuje više nego što iznosi BDP nekih zemalja. Naravno, sve dok ne nađe neki način da prisilom uvjetuje da svaki građanin zemlje mora imati njihov proizvod po zakonu koji provodi policija, ili da konkurenciju izlaktari na način da progura uz pomoć države zakon koji uvjetuje da svi smartphonei imaju jabučicu pozadi i koriste iOS. Ne postoji drugi način da Apple ikome uvjetuje išta osim prisile. Čak ni kapitalom - sve da može kupiti Samsung, LG i 90% drugih proizvođača smartphonea, to će samo otvoriti vrata Xiaomiju ili možda jednog dana Končaru ili nekim firmama koje još ne postoje da ljudima ponude alternativu. Čak i uz sav taj novac Apple ne može nikome uvjetovati ništa jer kupci biraju hoće li kupiti ili ne. Jedini način uvjetovanja je prisila zakonsko represivnim mjerama iza kojih stoje puške i pištolji, koje Apple Bogu hvala nema.
Imaš nekih dokaza i argumenata za to, ili si to samo čuo u birtiji od lokalnog stručnjaka? Kako US uništava slobodno tržište, i to kapitalizmom od svih stvari? Ako misliš na državnu intervenciju kojom se sređuju monopoli i laktari konkurencija na način na koji sam gore opisao, toga ima u USA strahovito puno i za to se potpuno slažem, ali to nije kapitalizam da ga jebeš. Osim naravno ako opet ovo nije ta igra riječima koja pokušava crony capitalism prišarafiti kapitalizmu.
U USA kao i u svakoj drugoj zemlji i krajobrazu, cilj svakog pojedinca je zaraditi za sebe i svoju obitelj, bili oni nekolicina najvećih, 15% najbogatijih, 50% najbogatijih ili 10% najsiromašnijih. Kažem cilj svakog pojedinca jer kapitalizam kao ideologija i ustroj vlasti nema kolektivni "cilj" i nije umjetno osmišljen da izvršava određenu funkciju na nacionalnoj razini, niti ima sredstva da to postigne kad se zasniva na slobodi tržišta odnosno slobodi pojedinaca da kupuju i plaćaju kako ih volja i na taj način kroje gospodarstvo i smjer u kojem ide.
Pa i nema. Koji je smisao papirologije na slobodnom tržištu kad samo smanjuje efikasnost? Papirologija nastaje kada se djeluje u tzv. javnom interesu. Npr. u svrhu zaštite prava potrošača, Milojko, načelnik općine, propiše prisilu, tj. zakon da svi prodavači ogrjevnog drva u općini moraju imati traktore sa hidraulikom da kupcima bolje iskrcaju drva. U realnosti je to u većini slučajeva zato jer Joso jedini u selu ima hidrauliku na svom traktoru i dobar je sa Milojkom, pa će se tako prisilno riješiti konkurencije. U svakom slučaju, zbog toga će Milojko uvesti dodatnu papirologiju koju ćeš morati ispuniti na tehničkom pregledu i poslati je njemu da bi ti odobrio da se baviš prijevozom i prodajom drva po selima. Upravo tako papirologija i nastaje.
Kao što rekoh, kapitalizam nema cilj ni mogućnost manipulacije gospodarstvom. Kako ga se pobogu "koristi" i kako točno se s njime "pomaže tom čovjeku"?
Odakle ti to da se u tim zemljama ide "prema kraćem radnom danu"? Imaš kakve brojke? Samo mi nemoj ponoviti onaj mit da se u Švedskoj po zakonu radi 6 sati dnevno jer je to potpuna izmišljotina trećerazrednih novinarskih piskarala. Što se toga tiče, i kod nas je u zakonu predviđena mogućnost da se radi pola radnog vremena odn. 4 sata za pola plaće što je uvedeno za roditelje s malom djecom i druge koji ne mogu iz nekog razloga raditi više, a vjerujem da sve veće firme će ti dopustiti takav rad, pa si uzmi. Generalno, mislim da bi zakon trebao dozvoljavati i još fleksibilnije sate i mislim da bi si ljudi to danas mogli i uzimati ako im je dovoljno s obzirom da sa rastom tržišta i ekonomije te razvojem tehnologija produktivnost raste, pa tako i standard ljudi, a neki će umjesto veće plaće i kupovne moći sigurno odabrati kraće vrijeme rada ako im firma dozvoli.
Al opet ta Švedska. Ajmo malo o Švedskoj jer ljudima u Hrvatskoj nije baš jasno o čemu se tu radi.
Kao što sam rekao, radi se o izrazito kapitalističkoj zemlji. Jedini element "socijalne osviještenosti" u SWE je PDV koji je negdje blizu našega i još možda koji porez koji je malo visok za jednu kapitalističku zemlju. I detalji poput toga da ne možeš kupovati alkohol u običnim trgovinama i slično.
Osim toga, ta socijalistička Švedska ima neke stvari radi kojih bi u sirotoj privatiziranoj Hrvatskoj podređenoj interesima krupnog kapitala sindikati istrčali na ulice sa bakljama i vilama.
- Švedska nema zakonske minimalne plaće
- Dok se ljudi u nas dižu na zadnje noge kad se za zdravstvo povećava participacija i pušta privatnike u dopunsko osiguranje, u Švedskoj se sa svim obaveznim osiguranjem plaća PUNA CIJENA svakog pregleda i zahvata, a zdravstveno ti ih počne plaćati samo kad prođe neku gornju granicu. Dopunsko osiguranje je 100% privatno i ne može se dobiti od ministarstva
- Škole su vaučerizirane tako da možeš birati između državne i privatne za svoje dijete. Na taj način potiču postupnu privatizaciju školskog sustava.
Još neki simpatični detalji iz Stockholma:
- Nema državne ili komunalne službe za odvoz smeća. Ima nekoliko privatnih firmi koje se s tim bave i dobivaju koncesiju.
- Javni prijevoz je potpuno outsourcean i privatiziran. SL je nešto kao ZET za ZG ali ne znam čime se zapravo bavi jer je metro dan u koncesiju privatnoj firmi MTR, autobusne linije su outsourceane na privatnu kompaniju Arriva bus i još nekoliko operatera, ista priča sa trajektima. MTR uz još neke kompanije ima i željezničke linije sa vlastitim vlakovima, ne znam zapravo postoji li i švedska nacionalna željeznica u pravom smislu ili funkcionira na taj outsource način.
- S:t Görans sjukhus je jedna od najstarijih bolnica u gradu i '99. je potpuno privatizirana bez prevelike drame. Možda je čak još uvijek u sustavu državnog zdravstva, ali je privatna kompanija.
Znam puno ljudi koji se bave biznisom i glavna im je fora, ako ih netko priupita zašto toliko puno vrhnja uzimaju za sebe, reći da oni u "projekt" (jer posao ne zvuči dovoljno guba) ulažu vrijeme, znanje, muda, novac i živce, a radnik koji im proizvodi "vrhnje" ulaže samo vrijeme i znanje, no zaboravljaju da vani grmi, sijeva i vrijeme se mijenja, a ciganke Varošanke jos iz sela nema i zato udri brigu na veselje jer nitko nema dva života pa nemam ni ja i ni me briga dok sam zdrav, iako sam podstanar, bolje živim nego ministar, a ona igra, igra i vrti se kao čigra, dajte mi piće, do zore moja biće...= Citat =:
Izvorno postao cham3leonIz ovoga svega je teško zaključiti što je pjesnik uopće htio reći i što podrazumijeva pod kojim terminom
Istina je da slobodno tržište postoji svuda i da mu svako društvo teži, čak i kad ga se aktivno pokušava suzbiti, no nije u svakom političkom okruženju dobrodošlo. Dok su socijalisti, komunisti i zapravo svi kolektivisti u sklopu svojih ideologija iz raznih razloga pokušavali suzbiti neke dijelove i uloge slobodnog tržišta mijenjajući ih centralnim planiranjem, kapitalizam je suprotnost tome i filozofija minimalnog miješanja države u slobodno tržište, prepuštanje tržištu da radi kako hoće. Stoga je kapitalizam sinonim za slobodno tržište kao ideologija koja podržava slobodno tržište ili točnije odsutstvo ideologije koja želi kontrolirati gospodarstvo. Ponekad se ljevičari koriste terminom kapitalizam da se referiraju na tzv. crony capitalism, odnosno povezivanje privatnih entiteta sa državom kako bi na taj način sebi pogodovali sredstvima prisile, ali nadam se da ne moram ni govoriti koliko je glupo ozbiljno shvaćati argument protiv slobodnog tržišta koji se zapravo temelji na igri riječi koja ga povezuje sa intervencijskim mogućnostima državnog aparata.
Slobodno tržište je skup bilo kojih razmjena dobara i usluga u kojoj su obje strane ušle u razmjenu dobrovoljno i iz vlastite koristi.
Što sad tebi znači da je kapitalizam usmjeren na stvaranje kapitala i kako je to drukčije od razmjene dobara i usluga? Je li rad kod nekog poslodavca stvaranje kapitala? Jest. Je li u skladu sa načelom slobode tržišta? Jest, jer su se dogovorili poslodavac i radnik zato jer to ide obojici na korist. Prodavanje domaćih jagoda na štandu pokraj ceste? Isto je akumulacija kapitala i dobrovoljno i sa strane prodavača i sa strane kupca. Prodavanje tuđih otkupljenih jagoda na štandu na tržnici? Isto i jedno i drugo. Predavanje u privatnom učilištu u Virovitici? I jedno i drugo. Poslovanje privatnog učilišta u Virovitici? I jedno i drugo. Prodavanje vlastitih brandiranih iPhone telefona za smiješno velike cifre Vedranima? I jedno i drugo.
Jedini slučaj u kojem bi neka transakcija ili poslovanje bili kapitalizam ("akumulacija kapitala" po tebi), a da nije slobodno tržište bili bi oni u kojima je ta transakcija nekako iznuđena silom. Na primjer država zabrani ili suzbija uvoz prehrambenih proizvoda da potakne domaće proizvođače, time silom gurajući kupca prema domaćim proizvodima koje on ne bi inače kupovao (jer da bi, onda domaći proizvođači ne bi imali problem). Ili npr. kartel trgovaca drogom koji zavlada cijelom regijom i prisiljava obične stanovnike da surađuju s njima zahvaljujući svojoj brojnoj privatnoj vojsci koja im prijeti smrću i mučenjem ako ne budu slušali. Čime dolazimo do ovog dijela komentara:
Sori, ali nije uopće istina. Apple meni ne može postavljati nikakve uvjete jer ja u njihovim proizvodima nakon što sam se opekao na iPod vidim samo loš deal i Apple meni ne može ništa iako zarađuje više nego što iznosi BDP nekih zemalja. Naravno, sve dok ne nađe neki način da prisilom uvjetuje da svaki građanin zemlje mora imati njihov proizvod po zakonu koji provodi policija, ili da konkurenciju izlaktari na način da progura uz pomoć države zakon koji uvjetuje da svi smartphonei imaju jabučicu pozadi i koriste iOS. Ne postoji drugi način da Apple ikome uvjetuje išta osim prisile. Čak ni kapitalom - sve da može kupiti Samsung, LG i 90% drugih proizvođača smartphonea, to će samo otvoriti vrata Xiaomiju ili možda jednog dana Končaru ili nekim firmama koje još ne postoje da ljudima ponude alternativu. Čak i uz sav taj novac Apple ne može nikome uvjetovati ništa jer kupci biraju hoće li kupiti ili ne. Jedini način uvjetovanja je prisila zakonsko represivnim mjerama iza kojih stoje puške i pištolji, koje Apple Bogu hvala nema.
Imaš nekih dokaza i argumenata za to, ili si to samo čuo u birtiji od lokalnog stručnjaka? Kako US uništava slobodno tržište, i to kapitalizmom od svih stvari? Ako misliš na državnu intervenciju kojom se sređuju monopoli i laktari konkurencija na način na koji sam gore opisao, toga ima u USA strahovito puno i za to se potpuno slažem, ali to nije kapitalizam da ga jebeš. Osim naravno ako opet ovo nije ta igra riječima koja pokušava crony capitalism prišarafiti kapitalizmu.
U USA kao i u svakoj drugoj zemlji i krajobrazu, cilj svakog pojedinca je zaraditi za sebe i svoju obitelj, bili oni nekolicina najvećih, 15% najbogatijih, 50% najbogatijih ili 10% najsiromašnijih. Kažem cilj svakog pojedinca jer kapitalizam kao ideologija i ustroj vlasti nema kolektivni "cilj" i nije umjetno osmišljen da izvršava određenu funkciju na nacionalnoj razini, niti ima sredstva da to postigne kad se zasniva na slobodi tržišta odnosno slobodi pojedinaca da kupuju i plaćaju kako ih volja i na taj način kroje gospodarstvo i smjer u kojem ide.
Pa i nema. Koji je smisao papirologije na slobodnom tržištu kad samo smanjuje efikasnost? Papirologija nastaje kada se djeluje u tzv. javnom interesu. Npr. u svrhu zaštite prava potrošača, Milojko, načelnik općine, propiše prisilu, tj. zakon da svi prodavači ogrjevnog drva u općini moraju imati traktore sa hidraulikom da kupcima bolje iskrcaju drva. U realnosti je to u većini slučajeva zato jer Joso jedini u selu ima hidrauliku na svom traktoru i dobar je sa Milojkom, pa će se tako prisilno riješiti konkurencije. U svakom slučaju, zbog toga će Milojko uvesti dodatnu papirologiju koju ćeš morati ispuniti na tehničkom pregledu i poslati je njemu da bi ti odobrio da se baviš prijevozom i prodajom drva po selima. Upravo tako papirologija i nastaje.
Kao što rekoh, kapitalizam nema cilj ni mogućnost manipulacije gospodarstvom. Kako ga se pobogu "koristi" i kako točno se s njime "pomaže tom čovjeku"?
Odakle ti to da se u tim zemljama ide "prema kraćem radnom danu"? Imaš kakve brojke? Samo mi nemoj ponoviti onaj mit da se u Švedskoj po zakonu radi 6 sati dnevno jer je to potpuna izmišljotina trećerazrednih novinarskih piskarala. Što se toga tiče, i kod nas je u zakonu predviđena mogućnost da se radi pola radnog vremena odn. 4 sata za pola plaće što je uvedeno za roditelje s malom djecom i druge koji ne mogu iz nekog razloga raditi više, a vjerujem da sve veće firme će ti dopustiti takav rad, pa si uzmi. Generalno, mislim da bi zakon trebao dozvoljavati i još fleksibilnije sate i mislim da bi si ljudi to danas mogli i uzimati ako im je dovoljno s obzirom da sa rastom tržišta i ekonomije te razvojem tehnologija produktivnost raste, pa tako i standard ljudi, a neki će umjesto veće plaće i kupovne moći sigurno odabrati kraće vrijeme rada ako im firma dozvoli.
Al opet ta Švedska. Ajmo malo o Švedskoj jer ljudima u Hrvatskoj nije baš jasno o čemu se tu radi.
Kao što sam rekao, radi se o izrazito kapitalističkoj zemlji. Jedini element "socijalne osviještenosti" u SWE je PDV koji je negdje blizu našega i još možda koji porez koji je malo visok za jednu kapitalističku zemlju. I detalji poput toga da ne možeš kupovati alkohol u običnim trgovinama i slično.
Osim toga, ta socijalistička Švedska ima neke stvari radi kojih bi u sirotoj privatiziranoj Hrvatskoj podređenoj interesima krupnog kapitala sindikati istrčali na ulice sa bakljama i vilama.
- Švedska nema zakonske minimalne plaće
- Dok se ljudi u nas dižu na zadnje noge kad se za zdravstvo povećava participacija i pušta privatnike u dopunsko osiguranje, u Švedskoj se sa svim obaveznim osiguranjem plaća PUNA CIJENA svakog pregleda i zahvata, a zdravstveno ti ih počne plaćati samo kad prođe neku gornju granicu. Dopunsko osiguranje je 100% privatno i ne može se dobiti od ministarstva
- Škole su vaučerizirane tako da možeš birati između državne i privatne za svoje dijete. Na taj način potiču postupnu privatizaciju školskog sustava.
Još neki simpatični detalji iz Stockholma:
- Nema državne ili komunalne službe za odvoz smeća. Ima nekoliko privatnih firmi koje se s tim bave i dobivaju koncesiju.
- Javni prijevoz je potpuno outsourcean i privatiziran. SL je nešto kao ZET za ZG ali ne znam čime se zapravo bavi jer je metro dan u koncesiju privatnoj firmi MTR, autobusne linije su outsourceane na privatnu kompaniju Arriva bus i još nekoliko operatera, ista priča sa trajektima. MTR uz još neke kompanije ima i željezničke linije sa vlastitim vlakovima, ne znam zapravo postoji li i švedska nacionalna željeznica u pravom smislu ili funkcionira na taj outsource način.
- S:t Görans sjukhus je jedna od najstarijih bolnica u gradu i '99. je potpuno privatizirana bez prevelike drame. Možda je čak još uvijek u sustavu državnog zdravstva, ali je privatna kompanija.
#patuljcipojmanemaju #dameneprdeinekenjaju
revive pcplay
jašta