[Ordinacija]

Zadnje sto mi pada jest format sa jakim magnetom. :)

treba mi neki programcic da mogu izrezati nes iz filma i to pokrenuti kao filmic, znaci ja imam film Odiseju i ja bi sada izrezao neki dio do 5 min koji mi treba za skolu i ja bi taj dio volio da mogu pokrenuti ko zaseban filmic a ne da moram odiseju pokrenuti i onda traziti minute di je ta scena, moze brz odgovor jer mi to treba asap!

Sta nema WMP svoj editor?
Ja inace koristim ulead video editor 11. Ali za to treba vremena dok skuzis gdje i kako stvari funkcioniraju. Nije bas user friendly. Ali kad jednom naucis raditi sa njim sve ce ti biti lakse.

Movie Maker
Importaš cijeli film i odrežeš na željenoj poziciji. Onda samo obrišeš onaj dio koji netrebaš i spremiš pod novi film.

= Citat =:

---

Izvorno postao fear

Ovako, nakon što otvorim neki filmić na youtubeu i i nakon par sekundi zatvorim browser( firefox i IE) vidim da se se taj filmić i dalje skida ( pratim network activity preko bitdefendera), pa ako netko zna u čemu je problem.

Youtube je samo primjer, problem je isti ako pokrenem bilo koji video sadržaj na bilokojoj stranici.

---

ze bump

Uzmi VirtualDub, s njime možeš napraviti čuda, a izrezati u 5 sec.
Totalno lagan, a može se reći da je pro.

oke sve to ucinih kaj planirao... ali sada isjecak od 10 min je 6gb... previse... kak da smanjim? btw cijeli film ima 1.3gb

He, he. Podesi audio i video codec, prije save/exporta-a. :)

= Citat =:

---

Izvorno postao croat1gamer

Zadnje sto mi pada jest format sa jakim magnetom. :)

---

Na flash memoriji? Nisam siguran da se to može...

Iz nepoznatih razloga, u NTFS-u, sve što spremim, nakon nekojiko in/out ejecta, ti fileovi se pokvare, kada ih otvorim u notepadu, ne piše nikakav kod, nego umjesto kodova ili ako je neki txt file, umjesto texta, piše sve "PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP", itd., znači svi znakovi se zamjene s slovom "P", i tako redom file po file, nakon nekoliko in/out ejectanja. Ista stvar je i ako te fajlove pokrećem u hex editoru i drugima. U glavnom file ne bude oštećen, ne čitljiv i sl., nego se izmjeni, pa samim time ne radi, ali copy/paste i sl. opcije rade normalno, jer nije oštećen...

Sada ga formatiram sa full format u FAT64, i format je za sada na oko 60%, a proslo je oko 14 sati formatiranja.

Jedino me sada buni brzina. Ima sposobnost ReadyBoosta, međutim je spor za njega.

Onda, ako kopiram file od 1 MB, brzina mu je 0,7 MBPS, ako kopiram file od 450 MB, startna brzina mu je 350 MBPS, i pada! Znači kada kopiranje bude na 99%, on kopira brzinom od 0,01 MBPS, pa nikada to kopirati (kopira on to, ali je potrebno puno vremena).

Ne znam koji mu je vrag s tim brzinama. Sada kada ga stavim u FAT64, neće podržavati ReadyBoost (samo za W7 sa FAT64 podržava), pa ću vidjeti onda kako radi.

Inače, mali info, USB 3.0 je proizveden još 2007 godine, i izašla je serija 300 od 256 GB-a USB Stick (cijena mu je 7.000 KN; praktički dupla cijena naspram prethodnika), sljedeći će biti 512 GB-a (14.000 KN?), pa od 1 TB (28.000 KN??), i to u vrlo kratkom roku, pa se može reći da se USB Stickovi razvijaju munjevito brzo naspram svega, pogotovo HDD-ova.

= Citat =:

---

Izvorno postao KI KI

oke sve to ucinih kaj planirao... ali sada isjecak od 10 min je 6gb... previse... kak da smanjim? btw cijeli film ima 1.3gb

---

Convertiraj u .flv, veličina na par MB do nekoliko desetaka MB a kvaliteta odlična.
A zakaj je 6 GB? Jesi možda spremal ko .avi ili neki dvd ili kaj?
Ako si rezal u Movie Makeru onda kod stvaranja videa imaš opcije kolika bude kvaliteta pa ti je najbolje uzet ono od ~700 kbps pa do ~2Mbps (mislim da je tak). Onda budeš dobil ispod 100 MB sigurno.

Nije uzeo nikakav compression.

Prije konvertanja treba Video -> Compression -> Xvid

= Citat =:

---

Izvorno postao C

He, he. Podesi audio i video codec, prije save/exporta-a. :)

---

Trebati će možda još forumaša da mu kaže ovo isto, samo kroz različite riječi. :rotfl:

Ti si rekao sta treba.
Ovaj drugi je rekao sta treba na drugaciji nacin.
Ja sam rekao kako to treba.
:)

Evo, problem se nastavlja. Otkrio sam u čemu je problem USB-a, sada krećem na mogućnost otklanjanja problema.

ExFAT ili FAT64 radi, međutim, problemi su isti, dok je prikopčan, raditi će sve, čim ga ištekaš i uštekaš, on je sve podatke koje ima pretvorio u slovo P ili Y (npr. otvoriš neki text dokument, umjesto slova piše sve P). S time vidim da je Kingston imao problema i s stickovima od 8 GB-a, pa na dalje.

Evo, ovako, testovi brzine su pokazali:
Brzina pisanja: 1,314 MB/s
Brzina čitanja: 7,380 MB/s

Da usporedimo s uređajem od 512 MB-a koji je star koliko i Isus:
Brzina pisanja: 8,548 MB/s
Brzina čitanja: 15,480 MB/s

Razlika je očita. No, evo i sljedeći testovi...
Test zapisivanja:
128 GB = 100%
Točno zapisano: 0,001% (3MB/128GB)
Netočno zapisano: 99,999%
Broj Error-ova: 137438952960
Čitaj, svaki byte je kriv.

Test čitanja:
128GB = 100%
Točno pročitano: 100%
Netočno pročitano: 0%

Brzina pisanja i čitanja se ne može odrediti. Default svih USB uređaja je brzina od 98x do 104x.

Pokušao sam pod FAT16, FAT32, FAT64 i NTFS-om, uvijek je isto. -.-

Znači, ono što snimim na njega, sve radi, čim se taj USB išteka, i opet ušteka, on editira fajlove koji ne spadaju u skupinu prvih 3 MB-a koji su ispravni. Nakon više uštekaja i ištekaja, totalno se izgubi i potrebno ga je opet formatirati.

Ima li netko riješenje?
Volio bi kada bi tu postojao netko tko ima isti USB stick kao i ja.

Edit: Maknuo sam ga sa statusa HDD-a, i više ne gubi podatke, niti ih pretvara u Y ili P. Ali testovi su isti. Naime error-ovi pisanja se dešavaju zato što krene mahnito pisati podatke u brzini od 200 MB/s, pa sve bude error, samo prva 3 MB-a drži na brzini od 1.3 MB/s zapisivanje.

Da li mogu dvije jednake pločice RAM-a, samo su frekvencije različite uzrokovati smrzavanje kompa? Smrzne se u različitim situacijama, nekad kad se boota, a nekad nakon pola sata. Ponekad, nakon što restartam, ugasi se sam od sebe te moram više puta pritiskati prekidač da se upali.

Daklem, treba mi program za windowse koji bi obavio istu radnju kao giftopnm, pnmcut i pnmtogif, koji su za UNIX sisteme.

Ukratko: Treba u ~120 slika odrezati sve osim odredenog prostora (od koordinata (310,210) do (340,250)) bez da se to mora raditi 1 po 1.

= Citat =:

---

Izvorno postao keko

Da li mogu dvije jednake pločice RAM-a, samo su frekvencije različite uzrokovati smrzavanje kompa? Smrzne se u različitim situacijama, nekad kad se boota, a nekad nakon pola sata. Ponekad, nakon što restartam, ugasi se sam od sebe te moram više puta pritiskati prekidač da se upali.

---

Ima velike veze, dovoljno je da nisu od istog proizvođača, a kamoli da su na različitim taktovima, frekvencijama i latencijama...

Nabacite par komentara, recite ako vidite neku grešku, bilo književnu, bilo po pitanju teme (ako sam rekao neistinu) i sl.

Pročitajte, možda i naučite nešto.

=> Spoiler Alert: Snaga CPU-a:9qrxvoe2 <=

Snagu procesoraSobicno povezujemo s njegovim radnim taktom i mislimo, sto procesor ima veci radni takt, to je brzi, medutim nije u potpunosti, jer je to samo jedna od stvari koja utjece na snagu procesora.

U cijelom racunalu pod snagom obicno smatramo osim radnog takta, tj. brzine, i velicinu memorije, pa tako i procesor ima svoju memoriju. To je privremena memorijaSili cache, i u njoj se nista ne zadrzava.

CacheSmemorija od procesora se prije dijelila samo na jednu, i nije imala neko obiljezje, osim onog glavnog. Danas ih djelimo na L1Si L2, gdje je L - Level. L1 je manja, a L2 veca. Sve sto ce uci u CPU, mora uci u cache memoriju. U cache memoriji se podaci zadrzavajuSdok ih CPU ne obradi. Ako su podaci maleni, tada idu u L1 gdje se brze obrade, ako su podaci veci, ili u L1 nema mjesta od puno aktivnih procesa, onda idu u L2 memoriju koja je veca. L1 i L2 su povezani, i sve sto mora uci u L2, proci ce kroz L1, iako nije nuzno.
Ovo je jedan primjer AMD Athlona K8 porodice:

http://www.riteh.hr/~handzar/images/slika1.gif

TLBSili Translation Lookaside BufferSzadrzava kopiju podataka koji idu u obradu, u CPU. Zadrzava ih u svojoj memoriji ili ih salje u RAM. Jednostavno receno, radi na principu Store-to-Load.
Cache memorija je jako brza, i mjeri se u brzini protoka podataka po sekundi. Osim brzine cache memorije procesora vaznu ulogu igra i njezina memorija. Znaci, sto vise podataka cache moze primiti u svoju memoriju, i sto je cache brzi, znaci sto ima veci protok podataka, postize se jedan udio snage CPU-a, u ovom slucaju je to potrebna brzina kroz koju ce CPU dobiti podatke koje treba obraditi.

Ono sto nam je i dosta vazno jest FSB, tocnije Front Side Bus. FSB sabirnica vodi racuna da CPU moze sto brze komunicirati s Northbridge-om. Pomocu njega se dobija i brzina procesora koji vecina ljudi najvise i gleda kada spomenemo rijec snazan/brz/jak CPU.

http://www.riteh.hr/~handzar/images/slika2.gif

Vrlo jednostavno mozemo doci do sveukupne brzine procesora. Svaki procesor ima dijeljitelja/mnozitelja, koji mnozi FSB sabirnicu. Vecina CPU-a ima zakljucan dijeljitelj/mnozitelj, pa se ne moze mijenjati.
Dijeljitelj/Mnozitelj moze biti u cijelom broju ili X.5, no FSB je uvijek cijeli broj.

Primjer, CPU brzine 3 GHz-a.
FSB je 400 MHz-a, dijeljitelj/mnozitelj je zakljucan 7.5. Jednostavno pomnozimo 400×7.5 i dobijemo rezultat od 3000, u MHz-ima, u GHz-ima je to znaci 3 GHz-a.

Ili na primjer, zelimo dobiti 3 GHz-a, dijeljitelj/mnozitelj nam moze ici do 16, otkljucan je, postavimo FSB na 187 i pomnozimo ga s 16, dobijemo 2992 MHz-a, ili u grubo receno 2,99 GHz-a, a to je pojednostavljeno 3 GHz-a.

Znaci, FSB igra ulogu u radu i brzini procesora, komuniciranja s Northbridge-om preko kojeg se povezuju druge hardwareske komponente sa CPU-om. Osim toga, u CPU-u igra ulogu i rada s cache memorijom koju zovemo BSB, ili Back Side Bus, drugim rijecima to je poveznica izmedu CPU-a s njegovom cache memorijom, obicno s Level 2 cache memorijom, ako postoji. Ako ne postoji L2, onda je to jedna jedina moguca, L1.

CPU mora imati jednak omjer strujeSkoja mu je potrebna. Ako nema struje, moze se ugasiti pri nekom od zahtjevnijih procesa, ili ne imati dovoljno struje za pokrenuti se. Ako ima visak struje, raditi ce, no to nece utjecati na njegove performanse, sve dok ne crkne.
Prvi mikroprocesori su koristili voltazu do 2V i snagu struje od 1.0W, danasnji desktop procesori koriste do 4V, sa do 95W, a laptopi vecinom oko 1.250V sa 35W. Stvar je ustede energije. Manje struje za vecu snagu, pogotovo za laptope koji su ograniceni baterijom, zato je kod vecine laptopa autonomija do 3 sata. Nedavno su proizveli i laptope s 8 - 12 sati autonomije.

Stariji CPU-i su imali lagane i vrlo dobre zastite. ZastiteSsu im bile jednostavne, trebale su stiti CPU od vece ne dopustive temperature, od veceg napona i radnog takta. Tokom razvoja procesora, razvile su se nove metode i opcije, tako da danas nisu dovoljne jednostavne zastite, a komplicirane zastiteSsu same po sebi slozene, pa se moze reci da su prijasnji CPU-i imali bolje zastite, s obzirom da se danasnji procesori nadu u nezgodnoj situaciji, upravo zbog zastita.

Sto se tice sve ukupne snage, obicno jaci procesori zahtjevaju bolja hladenja, jer se vise griju. Najidealnija temperatura bi trebala biti sto manja. Neke optimalne temperature su do 55°C u idle-u, do 70°C u full load-u, i prolazne su sve do 120°C, sve preko je kriticno i moze trajno naskoditi procesoru, okolnim komponentama ili njegovim dijelovima.

Procesori imaju i razne arhitekture. Danas su najpoznatije 32 i 64. Razlike u njima su sto 32 bitni moze obraditi od 0 do 4,294,967,295 operacija, a 64 od 0 do 18,446,744,073,709,551,615, drugim rijecima sa vecim brojevima ce brze obraditi malene brojeve, tj. podatke. Arhitektura procesora ne utjece na surovu snagu radnog takta, ali utjece na vise operacijaScime se postize brzina.
Postoje 4-bitne, 8-bitne, 12-bitne, 16-bite, 18-bitne, 24-bitne, 31-bitne, 32-bitne, 36-bitne, 48-bitne, 60-bitne, 64-bitne, i tek napravljena 128-bitna.
Po aplikacijama koje CPU obraduje danas ih djelimo samo na 16-bitne, 32-bitne i 64-bitne.


Kada govorimo o snazi CPU-a, ne mozemo zaobici ni OC (OverClocking).
Overclockiranje je postupak kojim se podizu radni taktoviSi voltaza, te time dobijamo vecu brzinu procesora, no za uzvrat CPU se vise grije, temperature su mu vislje, a samim time mu je vijek trajanja manji, jer dolazi do dinamickih naprezanja materijala.
Overclockiranje se vrsi iz BIOS-a preko maticne ploce. Overclockirati se moze razni hardware kojemu se brzina mjeri u radnim taktovima. Kod CPU-a je specificno sto je OC puno kompliciraniji, nego za neke druge komponente, a razlog tomu je procesorova povezanost sa svim komponentama.

Dakle, OC-em povecavamo FSB i/ili dijeljitelj/mnozitelj, ovisno o tome i voltazu. Osim toga, moramo pazljivo podesavati i sve sto je vezano za CPU. Ono sto je najvise vezano za CPU od drugih komponenata jest RAM. Stvar je latencija. Najjednostavnije kod RAM-a jest vidjeti latencije, ali podesiti ih je nesto sasvim drugo.
Npr. 5-5-5-15. Oznakama po redu su to CL-RCD-RP-RAS, tocnije CAS Latency-RAS to CAS Delay-RAS Precharge-TRAS.
CAS - Column Address Strobe; RAS - Row Access Strobe.
Problem mnogih overclockera jest podesiti latencije. Vecina overclockera moze overclockati svoj CPU za max. 20% u prosjeku. Za sav veci OC, potrebno je jako puno vremena za podesaanje i testiranje, pogotovo za kavalitetan OC. Ovisno o tome i novca za bolji hladnjak, PSU i sl.

Kvaliteta OC-aSje vazna jer los OC moze stvarati probleme procesoru koji nam ne trebaju. Npr. CPU se ne moze pokrenuti, PC gasiti ili resetirati "bez razloga" ili pod vecim opterecenjem, PC se moze "zamrznuti" pri radu ili nakon duzeg vremena (nakon par sati). U zadnjem slucaju CPU moze jednostavno pregoriti, iako postoje zastite. Vazno je napomenuti da svaki OC ima propuste, no kvalitetan OC ima puno manje propustaSi samim time je stabilnijiSza rad. Takoder je vazno, koliko god overclockirali CPU, on ne postize tu brzinu. Zasto? Zato sto mu protok podatakaSnije toliko brz.

Primjer, ako neki CPU OC-amo sa 1 GHz na 5 GHz-a, on nece raditi sa tih stvarnih 5 GHz-a, jer protok podataka koji idu u procesor kroz Northbridge i koji idu iz procesora van je sporiji od samog obradivanja podataka unutar jezgre procesora.

Npr. ako je protok podataka brzine 10 GB/s, a brzina procesora overclockana na brzinu da moze obraditi 30 GB/s podataka, on ce i dalje raditi sporo za razliku od realnog takta sa 5 GHz-a.

Jel' se smije čistiti cpu i gpu ventilatori sa onim kompres. zrakom u konzervama? Imam problem sa grafičkom jer je previše prašine na ventilatoru kojem nemam pristup, ne smijem skidati a užasno je.
grafa

Zajeban raspored rebaraca za prašinu.
Smiješ ga kompresorom ispuhati, ali moraš paziti da nema vlage u tom komprimiranom zraku, jer ti tehnički ispada da ćeš ga ispuhivati zrakom i vodom, tj. vlagom od koje može kasnije oksidirati ili napraviti kratki spoj i sl. Znači ne smije sadržavati vlagu, samo komprimirani zrak. To možeš i kupiti.

Da, našao sam ACME Air Pressure Cleaning 400ml, valjda je to.

Nisam nikada osobno to koristio, ali znam po pričama, jer su drugi to koristili. Ako je za propuhivanje hardware-a, onda je vjerojatno dobar za te stvari, tj. suhi komprimirani zrak, bez i jedne čestice vode. :D

Edit: Koji mi je bolji avatar? Prvi ili drugi?

Prvi:
http://www.imagesforme.com/out.php/i1035960_3273.gif

Drugi:
http://www.imagesforme.com/out.php/i1035961_avatar.gif

What bout mah question?

Zna li netko neku stranicu gdje mogu gledati cijene komponenti za računalo, znači ne stranicu neke trgovine, nego općenito, po mogućnosti neka hrvatska stranica?

= Citat =:

---

Izvorno postao keko

Zna li netko neku stranicu gdje mogu gledati cijene komponenti za računalo, znači ne stranicu neke trgovine, nego općenito, po mogućnosti neka hrvatska stranica?

---

nabava.hr?

Jedno hardware pitanje:kupio sam novu matičnu ploču(dolje iz potpisa),i prilikom ugradnje odvijač je slučajno opalio po ploči i udario točno u jednu onu tanku crtu,kojih na ploči ima valjda na tisuće,tankih i debelih.Odvijač je tu jednu tanku crtu kao lagano udubio,oštetio,kakogod.Što su sve te linije na ploči,i trebam li se brinuti?Za sada sve normalno radi.

to su ti vodovi kojima ti tece struja (signali),a dal se trebas brinuti, fkt nebih tolko znao

da,koliko je debela ta tamna zaštita i valjda je vod malo dublje postavljen unutra,nadam se da nisam ujebo ploču.

Ako se ne varam to je sve prelakirano i ako nisi divljački lupil mislim da mu nikaj nebi trebalo biti.
Ako je malo udubljen nema veze tak dugo dok nije prekinut..