Koga?
Printable View
Koga?
Dva su tijela, čije mase iznose m1 = 4 kg i m2 = 8 kg, vezana s niti i nalaze se na kosini čiji je kut α = 30°. Faktori trenja su μ1 = 0.1, i μ2 = 0.2. Koja sila nateže nit, ako se tijelo m1 giba ispred m2 ? (Odgovor je T = 2.3 N)
Izračunao sam a1 = 4.055 m/s^2, a2 = 3.206 m/s^2. F (trenja)1 = 3.398 N i F (trenja)2 = 13.593 N. Al neznam kak sad postavit formulu za silu natezanja niti i baš me jebeno frustrira to.
krivo ti je rjesenje dano jer ja sam dobil da je sila 1.3586 N :|
Moram dokazati kombinatorno.
http://i.imgur.com/KM48j.png
sto znaci m-1 povrh k-1, te 2m-1 povrh m-1? I dali to moram samo objasnit ili moram nesto i raspisat? Ako netko ima koju minuticu, unaprijed zahvaljujem. :D
To ti je binomni koeficijent, vrijedi:
http://i.imgur.com/3LcEM.png
Što se zadatka tiče mislim da bi trebalo raspisat pa doći do rješenja, tj. dokazati :)
a uspio mi je frend dokazat da to vrijedi, ali problem je kombinatorni dokaz. znaci moram neku pricu izmislit koja prati taj dokaz.
Kad to raspišeš to ti je kombinatorni dokaz, nikakva priča ti ne treba, priča zapravo ne može biti dokaz, može biti samo primjer. Uglavnom ako ti je prijatelj to raspisa to ti je sve šta ti triba, i jel bi moga reći kako je to napravia pošto nisan uspia danas kad san prova :).
ima neko nekakvu bazu u accessu? ne mora ništa spešl bit, može sve izmišljeno bit.. trebam napravit nekakvu bazu za informatiku i nije da ne znam, nego mi se ne da, pa me zanima jel ima netko za udijelit. xd
E, tek sam sad vidio. Usliakt cu sutra pa cu ti uploadat.= Citat =:
Izvorno postao Wizard
Nešto vrlo jednostavno, a ne mogu skužit iz nekog razloga.
Imamo dva zavarena lima. Poznajemo površinu lima A, duljinu lima (ide 3xL ako je zavaren sa tri strane) i konačno debljinu lima. Sila i dopušteno naprezanje je isto tu.
Kako dobit drugu dimenziju tog lima (širinu (b)) koji je zavaren i ima oblik pravokutnika?
Jel' ti nema tvoj faks neki neslužbeni forum ili grupu na fejsu pa da tamo pitaš? Siguran sam da bi dobio bolju pomoć
Pa ne idem na faks lol. Al nebitno, rješio, pala četvorka :)
Moram smisit neku temu o digitalnim medijima za seminarsko izlaganje na Medijskoj kulturi.
Ne znam što bi. :(
Barem to nije teško.
Evo primjer:
http://en.wikipedia.org/wiki/Online_magazine
Format magazina (mjesečnika/tjednika) u web okruženju. Evo nešto o načinu realizacije:
http://www.netmagazine.com/features/...ital-magazines
Za detalje imaš Google.
Ma mislio sam ja već svašta, od razvoja foruma pa da rvackih news portala, samo me jebe što ne znam odakle mi konkretna literatura (ne Wikipedia, neg nešto "legit", tipa knjiga, znanstveni časopis) jer lik dosta pati od toga.
Preporučam onda Google Books ili Google Scholar.
Knjige koje nisu dostupne u cijelosti digitalno, uvijek možeš potražiti u knjižnici ili na ilegalnom pdf-u.
Na kraju poslao mail tipu, kaže da za ovaj kolegij nije toliko bitna literatura, nego da je tema aktualna.
Ništa, radim prezentaciju o internet memeovima. :)
lol, de je uploadaj dok napraviš
Budem za koji tjedan, evo vam u međuvremenu prošlosemestarska prezentacija o razvoju programskih jezika koju je nas par napravilo za uvod u informacijske znanosti.
https://mega.co.nz/#!kQAQibxJ!IZyPkFmhb ... gReOoZRxyY
Disclaimer: ne pokušavajte pronaći previše logike u njoj. Ostale stvari objasnim na upit.
da se mene pita imao bi ponovni upis.
al ajd, filozofski si pa je to valjda tamo ok
Pa ovo je valjda zajebancija nekakva. Ne vjerujem da ima profesora koji bi uopće razmatrao ocijeniti ovako nešto.
Stvar je u tome da uz prezentaciju ide seminarski rad od nekih 20+ strana o navedenoj temi, i dok prezentacija vizualno jest totalna sprdačina, samo izlaganje je korektno i kako spada obavljen, prezentacija je bila tu više da animira publiku. Profa inače nije bila prisutna, dok je asistent rekao da jest malo previše opušteno ali barem je publika zadržala interes. Dobili za to 5.
Zapravo, puno više nas je ugnjavio oko citiranja u seminarskom, gdje nam je zbog nekih sitnica skidao bodove...
Inače ono s dolaskom hrvata na more je sprdancija na drugog profu koji kolegij iz informacijskih tehnologija počinje sa "Krenimo od početka..." i onda krene actually od prvih živih bića.
To kategoriziranje ti je tek donekle točno. Ne znam odakle taj naziv "korisnički programski jezici" ili kako je već pisalo i što ste pod tim mislili. Ako su korisnički zato jer se tek s njima može napisati nešto za korisnike, to i nije točno jer sa praktički bilo kojim jezikom možeš napraviti nešto za korisnika. U tome i je svrha. Jedino što kako napreduje tehnologija obično moraš imati sve više user friendly dodataka, pogotovo šta se sučelja tiče, onda je to lakše napraviti sa nekim višim jezikom.
Prava osnovna podjela bi bila najprije na najniže programske jezike (asembleri), neke recimo srednje ili više (C, C++) koji uključuju petljanje po memoriji na još uvijek niskoj razini i visoke pod koje bih stavio sve što ima neki garbage collection (java, python, možda ruby itd.).
I nisi spomenuo nigdje interpreterske jezike.
Podjela je preuzeta sa stranica odsjeka:
http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u% ... og5.htm#51
A po pitanju toga što fali u prezentaciji, očito puno više toga je izrečeno nego što je napisano, prezentacija ovako sama po sebi zapravo nema smisla osim for teh lulz. Plus k tome je u samom seminarskom sve 10 puta detaljnije obrađeno, jer onak, za prezentaciju imaš 10ak minuta i to je to, ne stane sve.
Cham, znas ti sta Pythona? :D
Pa sad već i znam. Morao sam ga ekspresno naučiti prošli semestar, sad ga koristim za neke zadatke koje su nam dali gdje treba čupati neke podatke sa git repozitorija, pa zašto bi ja češljao kroz gomile stranica kad može skripta. Ali i inače mi se sviđa jer se može doslovce sve napravit s njime i greške je nekako lako naći i nema nikakvih memory leakova i tih sranja.
Mi smo ga poceli ovaj semestar radit. Sama sintaksa mi se cini laksa i jednostavnija od C-a, ali vidit cemo. Barem imam nekog pitat. :D
Baš python radite? Koji je to kolegij, OOP?
Operacijski sustavi 2. I know, fuck logic.
Ja sam ucio jedno 3 godine u skoli python 3.2 i stvarno je jezik legendaran tak je sve pojednostavljeno cak i najgluplje osobe u razredu su naucile programirat u njemu svasta.
pa zato i je high level
Koja je razlika izmedju high i low level programskih? Onako ukratko...
Ne znam koja je točno definicija, ali kao što sam napisao gore, mislim da su svi koji imaju neku vrstu garbage collectiona visoki prog. jezici. Dakle, sve gdje možeš deklarirat varijable bez nekog razmišljanja i gdje ne postoje pointeri i šetanje po memorijskim adresama kao što se može u C-u i C++. S time da je C opet viši jezik od asemblera gdje ne možeš napisati ni ono jednostavno a + b nego moraš vrijednosti seliti po registrima i te gluposti.
Treba mi pomoc oko 2 zadatka iz fizike (kinematike):
1. Po horizontalnoj kruznoj putanji polumjera R=40m , ubrzanjem a=4m/s^2 krece se automobil. Ako mu je pocetna brzina v0=5m/s, za koje vrijeme ce preci prvi krug?
2. Tijelo slobodno pada i u zadnje 2 sekunde prevali put od 45m. S koje visine i koliko dugo je tijelo padalo?
1. Prvo pomoću promjera izračunaj koliki je opseg kruga tj kolika je duljina kružnice. Prvi krug ti znači da je udaljenost koju treba preći u biti taj opseg kruga. Nakon toga, poznata ti je početna brzina, konstantno ubrzanje i put koji treba preći, samo trebaš izračunati potrebno vrijeme a to dobiješ tako da iz formule izvučeš vrijeme na jednu stranu jednakosti a sve ostalo na drugu te uvrstiš poznate vrijednosti. Pretpostavljam da automobil trebaš smatrati točkom a za putanju kružnicu smatrati dužinom.
2. Znaš gravitacijsku konstantu zemlje (g=9.81m/s^2), znaš da ti je t+2 ukupno vrijeme pada pri čemu je t vrijeme od početka pada do zadnje 2 sekunde pada.
Dakle imaš (t+2)^2=2*h/g pri čemu je h jednak ukupnom padu i iznosi h1+45m.
Isto tako, poznato ti je da u 2s padne 45m, iz toga možeš dobiti brzinu jer je v^2=2h1*g.
Uz pomoć brzine i poznate akceleracije samo uvrštavanjem u formule dobiješ ukupnu visinu (koliki je put tijelo padom prešlo) a iz toga onda i izračunaš vrijeme kliko je dugo padalo.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Slobodni_pad
Low level = npr Assembler = vrlo blizu samom stroju (procesoru), vrlo šturi/osnovni i jednostavni za prevesti u strojni kod. Često se u njima i direktno pristupa procesoru (registrima, operacijama). Uglavnom dizajnirani za određenu procesorku arhitekturu, nisu univerzalni i teže su čitljivi.= Citat =:
Izvorno postao Razzarach
High level = npr C++ = apstraktni jezici, ne mogu se tako lako odnosno direktno prevesti u strojni kod. Sadrže pomoćne konstrukcije, generalizacije koda i slično te su veći, sporiji i kompleksniji od programa napisanih u nekom low level jeziku. Nisu vezani toliko uz procesorsku arhitekturu ali su puno čitljiviji i razumljiviji čovjeku.