Plazma ili LCD ?

[Duke of Earl]

Prijatelj kupuje novu telku, do nekakvih 4200 kn, ekran barem 40" i većinom će se koristit za igranje PS 3 igara i gledanje filmova u običnoj dvd kvaliteti. Uvjet je da mora biti iz Emmezete, ali oni imaju odličnu ponudu tako da nebi trebalo bit problem naći nešto dobro.
Ja sam nešto tražio i izbor mi je spao na ova dva:

http://www.emmezeta.hr/multimedija/tele ... x-p42x20e/ (http://www.emmezeta.hr/multimedija/televizori/lcd-i-plazma-tv/6167/plazma-panasonic-tx-p42x20e/)

http://www.emmezeta.hr/multimedija/tele ... -le40c530/ (http://www.emmezeta.hr/multimedija/televizori/lcd-i-plazma-tv/7399/full-hd-lcd-tv-mpeg4-samsung-le40c530/)

Prednost ovog LCDa je što je full HD, a kod ove plazme čini mi se da je bolji kontrast i osvijetljenje, ali se ja pitam da li je Full HD zbilja potreban ? Udijelite koji savjet ili iskustvo, gledao sam i recenzije, sve mi se to čini podjednako, pa ak bi neko mogao iz osobnog iskustva reći što preporuča.

[marijanovic]

Konzole nemaju snage za FullHD; uglavnom tjeraju 720p (1280x720) i slične rezolucije.
No ja bih uzeo LCD (manja potrošnja nego Plazma, puno manja) i to FullHD (veća razolucija je uvijek bolje).

[Kid A]

I mozda nebitno za istaknuti ali sve plazme imaju fiksiran/ogranicen broj sati trajanja. Nije malen broj naravno ali jednom kad ti lupi black screen, to je to :D

[Duke of Earl]

Po opsežnim istraživanju koje sam proveo u međuvremenu, plazma je zapravo daleko bolji izbor po samoj kvaliteti slike, pogotovo ovaj Panasonic, jedini problem je naravno rezolucija. Za sad će mu obični HD Ready biti sasvim dovoljan, ali možda za godinu dana krene bujica Full HD PS3 igara, pa je opet na gubitku :D

[C]

LCD, naravno. Duže traje, manja potrošnja, s obzirom da je za gameing, bolja kvaliteta slike, itd., dok plazme imaju ograničeniji vijek trajanja, veću potrošnju, fiksnu rezoluciju od 768p i neugodniju sliku za igranje ili korištenje računala na njoj.

[bezimeni]

U ovom cjenovnom rangu LCD zbog više rezolucije što pogoduje spajanju kompa na telku .Ali ako možeš izdvojiti još koji soma /dva kuna onda svakako plazma sa fullHD rezom od Panasonica .daje daleko bolju sliku od lcd-a .Jedino im mogu parirati LCD telke sa dinamičkim SLED osvjetljenjem ali na toj dijagonali koštaju ozbiljnije novce .Što se trajanja tiče ni lampe u LCD-u nisu bezvremenske .Sve ima svoj vijek trajanja .

[C]

Plazma ima svoje velike prednosti, ali čak i da je od 1000 incha, i dalje joj je realna rezolucija 768p. :)

[bezimeni]

Ne kužim ovo , daj malo pojasni .

[Duke of Earl]

C priča gluposti, u pravu si bezimeni s ovom kvalitetom slike, ali nema šanse da će moć dat 6 somova za full HD Panasonic plazmu, tak da mislim da će se odlučit za njenog mlađeg HD Ready brata.

[C]

C priča gluposti
Ili nisi upućen?

[Duke of Earl]

C priča gluposti
Ili nisi upućen?
Na stranicama proizvođaća i kataloga dućana kraj Full HD plazmi jasno stoji oznaka 1920×1080p, tako da ili nas svi proizvođaći TVa, dućani, recenzenti i prodavači kolektivno godinama lažu, ili ti jednostavno nisi u pravu. Mislim da je ova druga opcija puno realnija.

[bezimeni]

C priča gluposti, u pravu si bezimeni s ovom kvalitetom slike, ali nema šanse da će moć dat 6 somova za full HD Panasonic plazmu, tak da mislim da će se odlučit za njenog mlađeg HD Ready brata.


Kupi slobodno tu plazmu i biti ćeš pre zadovoljan.Tehnologija i tako brzo zastarijeva a ova telka ti je idalna za sadašnju generaciju konzola , pretežito SD TV signal te za 720p HD filmove .Za te novce nemoj puno razmišljati pogotovo ako ne misliš spajati komp makar ni ta opcija nije loša , dapače.

[Duke of Earl]

Kupi slobodno tu plazmu i biti ćeš pre zadovoljan.Tehnologija i tako brzo zastarijeva a ova telka ti je idalna za sadašnju generaciju konzola , pretežito SD TV signal te za 720p HD filmove .Za te novce nemoj puno razmišljati pogotovo ako ne misliš spajati komp makar ni ta opcija nije loša , dapače.
Ne kupujem ja, kupuje frend :) Samo kaj se uopće ne kuži u to pa mu pomažem u istraživanju ponude. Ali mislim da si u pravu, komp sigurno neće spajat na nju, Blu Ray isto ne namjerava gledat, tak da je ta plazma savršena opcija zapravo.

[bezimeni]

Frend plaća ali ti kupuješ .

[Duke of Earl]

Frend plaća ali ti kupuješ .
Pa zapravo i možeš tako reći s obzirom da ću se i ja na njoj igrat skoro isto koliko i on :D

[C]

[quote="Duke of Earl":32bp4x8h]C priča gluposti
Ili nisi upućen?
Na stranicama proizvođaća i kataloga dućana kraj Full HD plazmi jasno stoji oznakaS1920×1080p, tako da ili nas svi proizvođaći TVa, dućani, recenzenti i prodavači kolektivno godinama lažu, ili ti jednostavno nisi u pravu. Mislim da je ova druga opcija puno realnija.[/quote:32bp4x8h]

[W3DR4N]

Uvijek plazma. LCD-u treba još puno žganaca da stigne kvalitetu slike na plazmama. Kad jednom vidiš NeoPDP plazmu, slika na LCD telkama je toliko suhoparna.

[Duke of Earl]

:pray: :pray:


Hoćeš li ti zbilja objasniti i argumentirati što na tim Full HD plazmama nije u rezoluciji 1920×1080p ili ćeš nastavit s trollanjem makar si mod ovdje ?


Odnosi se naravno na C-a, ne WEDRANA.

[Raz]

Slažem se sa bezimenim. Ako ne misliš gledati fullHD filmove uzmi rađe plazmu, slika izgleda mnogo življe i prirodnije.

[Kid A]

Kako ovaj lik ima teskih mentalnih problema
EDIT
takodje se ne odnosi na W3DR4Na, naravno

[W3DR4N]

Inače, ni konzole, ni televizija nemaju full hd, a dok to bude uobičajeni standard, današnje Full HD telke će biti debelo zastarjele. Blu-ray je preskup i nerasprostranjen, a DVD-u je bitnija kvaliteta slike od rezolucije.

Sve se kreće prema integraciji bežičnih medijskih reproduktora u televizore, kad ćemo jednostavno streamati DivX filmove s računala direktno na televizor.

Proizvođači televizora ionako ne znaju kojim bi pravcem krenuli. Koketiraju s 21:9 formatom slike, u kojem se snimaju filmovi i koji je najpogodniji za čovjekov periferni vid, no takvi televizori u praksi izgledaju poprilično nepraktično, a proizvodnja im je enormno skupa. 3D tehnologija je još debelo u pelenama i tek treba zaživjeti bez posebnih naočala, a sve je izglednije da će nešto poput Kinecta biti budućnost korištenja televizora, s videokonferencijom i bez daljinskog upravljača, već korištenje glasovne i vizualne identifikacije.

Televizor kakav bi mogli vidjeti za jedno desetak godina, biti će daleko drugačiji od današnjeg pojma kvalitetne telke. On će u suštini biti dobri stari televizor, no s integriranim tehnologijama iz prethodnog paragrafa.

[bezimeni]

Netko tko gleda HD filmove i spaja telku na komp i nešto igra tako , baš i nema nekog smisla ići ispod minimalno 720p a full HD mu je već pod normalno i standardno .A to da će se telke mijenjati stoji.Možda projektori preuzmu primat , tko zna.

A ovaj C ...majko moja :( .

[C]

C ono, C ovo, a vi neznalice.
Evo iz Bug-a, tu piše sve što kreatoru ove teme treba, čak i više od toga:

LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodič i više

LCD TV ili Plasma





Ovo možete shvatiti i kao vodič za kupnju koji vam ne nameće izbor nego samo iznosi činjenice te ostavlja vama konačan izbor.Molim bez glupih komentara poput nekih da nije potrebno i slično nego postajte samo konkretne prijedloge.


Ovo je pitanje broj 1 prilikom odabira između plazma i LCD televizore „što je bolje?“ zaista je teško odabrati između dvije konkurentne tehnologije, od kojih obje postižu slične značajke (tj., svijetle, kristalno jasne slike, pune slike u boji), te dolazi u sličnim veličinama. Kompliciran je proces donošenja odluke. Najviše se gledaju cijena i veličina.
Unatoč njihovoj sličnosti, ove dvije tehnologije su vrlo različite u načinu na koji oni pokazuju sliku gledatelju.
Plazma tehnologija se sastoji od stotina tisuća individualnih piksel ćelija koje omogućuju električnim impulsima (koji proizlaze iz elektroda) da uzbuđuju rijedak prirodni plin obično xenon i neon tjerajući ih time da sjaje i proizvode svjetlo. To svjetlo osvjetljava crvene, zelene, plave boje (fosfora) koje se nalaze ćelijama. Svaki piksel (ćelija) je u suštini pojedina mikroskopska fluorescentna žarulja, prima instrukcije od softvera te na taj način prikazuje sliku. Pogledajte vrlo pažljivo u plazma TV i možete zaista vidjeti pojedine piksele( ćelije) obojene u crvene, zelene, i plave trake. Također možete vidjeti crna rebra koja ih odjeljuju.
Bilo rasprostranjene flat-panel zaslona, odnosno smješteno u srcu projektora, svi LCD displeji dolaze iz iste tehnološke pozadine. Matrica tankog film tranzistora (TFTs) opskrbljuju naponom stanice punjene tekućim kristalima u sendviču između dva stakla. Kad je kroz njih puštena struja kristali se okreću prema određenom stupnju da bi filtrirali bijelu svjetlost koja se generira iza ekrana. LCD monitori reproduciraju boje kroz proces oduzimanja: oni blokiraju određene boje valne duljine od spektara bijele svjetlosti te tako propuštaju samo pravu boju. I, taj intenzitet svjetlosti dozvoljenom da prođe kroz taj tekući kristal omogućuje LCD televizoru prikaz slike pune boja.
LED televizori su novi oblik LCD televizija. LED panel na TV-u je još uvijek LCD TV i još uvje koriste kristale da bi prikazali sliku. Pozadinsko osvjetljenje je jedina razlika između .


KVALITETA SLIKE


Plasma tehnologija je postigla vrlo visok omjer kontrasta, mjera od najcrnije crne u odnosu na najbjelije bijele. Mnogi proizvođači plazma zaslona hvale se omjerom kontrasta od 40,000:1 no ove su brojke veoma daleko od stvarnosti. Plazma ekrani postižu takave impresivne razine crne boje pomoću internih algoritama koji blokiraju napon pojedinim piksela da bi prikazali piksel crnim. Iako ovo može ograničiti plazma televizijama sivo skaliranje. Plazma TV koristi najveću snagu kada proizvodi bijelu boju.
LCD displeji imaju visok kontrast tako što električni naboji pokreću tekuće kristale koji onda blokiraju svijtlost pa stoga područja ekrana ostaju crna. Za razliku od plazmi, LCD televizori koristite najviše snage kada se prikazuje jako tamna ili crna slika. Ovo je težak proces, a unatoč nedavnim poboljšanjima u LCD tehnologiji, samo najbolji LCD televizori su uspjele doći blizu plazma tehnologije u omjer kontrasta. Jedina trajna a mana za LCD su osi gledanja. Tj. Gledanjem pod većim kutem slika se potpuno izobličiili izgubi boju.


Pobjednik: Plazma ali samo skuplji modeli dok kod jeftinijih nema razlike i tu pobjeđuje LCD.


PRIKAZ BOJA


U plazma ekranima, svaki piksel sadrži crvene, zelene i plave elemenata, koji rade zajedno kako bi stvorili 16,77 milijuna boja. U onoj mjeri u kojoj svaki piksel sadrži sve elemente potrebne za izradu svake boje u spektru, boja je točnije reproducirana sa plazma tehnologijom nego što je bila s drugim tehnologijama. Iako zasićenje boje proizlazi iz dizajna piksela plazma zasloni su izuzetan, LCD tehnologije gotovo je uhvatila plazmu nespremnu u točnosti skaliranje sive boje. Danas, SMPTE koordinate boja u gornjem razredu plazma ekrana i dalje pobjeđuju one u LCD-u.
LCD televizori reproduciraju boje manipuliranjem svjetlosnim valovima i oduzimanjem boje od bijele svjetlosti. To je inherentno težak predložak za održavanje boje i točnost rezonanca - kojima većina LCD televizora upravljanje prilično dobro. LCD-i međutim, proizvode obično svjetlije slike. Zelena ponekad izgledaja prenaglašeno a crna može izgledati malo toplo, no to ponajviše ovisi o izradi panela, ali u sobi s mnogo ambijentalnog osvjetljenja LCD i će uvjek biti bolji izbor.


Pobjednik: Plazma, ali ovisi o osvjetljenju prostorije. Plazma će prevagnuti u tamnoj prostoriji dok će LCD biti bolji u osvjetljenoj prostoriji, iako se sve manje vide razlike.


KUTOVI GLEDANJA


Proizvođači plazmi su napravili mnogo i vrlo su blizu savršenom kutu gledanja od 180 stupnjeva, što je maksimum koji je moguće dobiti. To duguju činjenici da svaki piksel proizvodi vlastitu svjetlost, nego nego da se svjetlost širi preko ekrana iz jednog središnjeg izvora. Dakle, svaki piksel je lako vidljiv jer je njegov sjaj u skladu sa svim drugim piksela na ekranu. Jedno područje superiornost plazme je kut kad gledate tamne sadržaje gdje plazma izgubi veomamalo boje, dok LCD izgubi razinu crnog intenzitet / kontrasta kako se kut osi povećava. To se obično događa nakon što je prijeđeno 45 stupnjeva od centra.

LCD TV proizvođači su učinili puno na poboljšanju svojih kutova gledanja. Podloga materijala i novije generacije modela LCD poput Sharpa i Sonya su pomogli da proširiti kutove gledanja, iako oni još uvijek imaju neke osnove pokriti prije hvatanja s plazmama. Očekujte da najbolji LCD-i imaju kut gledanja oko 120 stupanjeva.


Pobjednik: Plazma


FUNKCIONALNOST


KORIŠTENJE KAO KOMPJUTERSKI EKRAN


Općenito performanse bi trebao biti iste, u smislu prikazivanja video slike pod uvjetom da je rezolucija plazma ili LCD TV 1080p ili veća. Još uvijek ima plazma televizori 720p rezolucije i to bi bio nedostatak da se definirana statička slika.
Burn in je drugi faktor. Iako plazma televizori imaju značajne anti-burn in tehnologiju ugrađenu ovih dana, još uvijek postoji neka opasnost.


Pobjednik: LCD


VIDEO REPRODUKCIJA BRZIH POKRETA


Plazma tehnologija dobiva ovdje zbog odlične performanse uz slike brzih pokreta i visoke razine kontrasta. To je veoma kvalitetna tehnologija. Ipak ima nekih drugorazrednih proizvođača plazmi čiji plazma televizori pokazuju zaostajanje (lag) fosfora i „vučenje“ slike u scenama mjenjanja boje od svijetle do tamne.
Dok je vrijeme odziva LCD-a izrazito je poboljšano u posljednjih nekoliko godina, oni još uvijek pate od blagih "trailer" efekata, gdje se pojedinačni pikseli samo malo zaostaju u raskoraku sa slikom na ekranu ( no to je većinom do jeftinijih i starijih matrica). Tijekom brzih pokreta scene, većina očiju mogu otkriti ovaj blagi zaostatak u pokretu. Motion lag može isto tako biti otkriven na LCD televizoru, kada se kamera miče s jedne strane na drugu ponekad pojavljuju zaostajanje ili zamagljenje. To se odnosi na oba pozadinska osvjetljenja fluorescentna i LED.

LCD proizvođači su teško radili da bi prevladali problem zaostajanja slike. Posljednjih godina uvode se modeli sa 120Hz refresh rateom (prije je bio 60). Ove godine mnogi modeli su predstavili 240Hzni refresh rate. Ova stopa osvježavanja drastično poboljšala vrijeme odgovora. Međutim, to također predstavlja neželjenu video deformaciju od strane oštrenja slike pa se i uklanja potreban blur (zamagljenje). To možda izgledaja kao pozitivna stvar, ali sa 90% od vaše materijala kojeg će te gledati , nije. Ovisno o proizvođaču, savjetuje se isključivanja 120Hz i 240Hz osvježenja osim za sportski program.


Pobjednik: Plazma


NADMORSKA VISINA


To je razlog zašto su LCD paneli preferirani za vizualni prikaz i korištenje u zrakoplovu: LCD televizori nisu pogođene povećavanjem ili smanjenjem tlaku zraka. Njihova izvedba je konstatna bez obzira na visinu na kojoj rade.
To nije slučaj sa plazmama. Prikazni element u plazma televizora je zapravo kuverta staklene podloge s rijetkim prirodnim komprimiranim plinovima u njemu. Dakle, na velikim visinama (2000 metara i iznad), pojavljuje se pritisak tlaka što uzrokuje da plazma ekrani emitiraju zvuk zujanja zbog nižeg tlaka zraka. Taj šum može zvučati prilično poput starih neonskih reklama. NEC je bio uspješan u proizvodnji nekoliko modela plazmi koji se ocjenjuju na 3000metara.


Pobjednik: LCD za visine iznad 2000 metara.


DUGOTRAJNOST


Proizvođači LCD-a tvrde da njihov posljednji ekrani traju u prosjeku, 60.000 sati. U stvari, LCD TV-i će trajati dok radi pozadinsko osvjetljenje. Budući da ovo nije ništa više od svjetlosti koja prolazi kroz tekuće kristale, malo je vjerovatno da će se to istrošiti u LCD TV-u, osim pozadinskog osvjetljenja. Međutim, jedna neugodna malo poznata činjenica o LCD tehnologiji je da kao fluorescentno osvjetljenje kroz godine može malo promijeniti. Kada se to dogodi bijeli balans cijelog LCD TV-a će biti uništen i korisnik će morati ponovno kalibrirati TV. LED osvjetljeni LCD monitori pružaju duži trajanje stabilnosti, uz malo ili nimalo degradacije u bijeloj boji tijekom vremena.
Plazma TV-i, s druge strane, koristi male električne struje koje pobuđuju kombinacije plemenitih plinova (tj., argon, neon, xenon), koji sjaje crveno, plavo, i / ili zelene. To je u biti aktivan fenomen, tako da fosforni elemenati u plazmama blijede tijekom vremena. Mnogi proizvođači tvrde da će izđržati 60.000 sati bez promjena.


Pobjednik: Proizvođači i plazmi i LCD-a tvrde da danas TV-i mogi izdržati do 100 000 sati rada. Po 8 sati dnevno to su 34 godine rada. Da nam je znati odakle ozvlače te podatke.


BURN IN ZASLONA



LCD tehnologija nije sklona "Burn-in" ili "ghostingu" ekrana (prijevremeno starenje piksela) zbog prirode tehnologije " uvijanje kristala."
Sa plazmama, statična slika će početi "Burn-in", ili će trajno urezati boju koja se prikazuje u elementu staklenog zaslon. Vrijeme koje je potrebno za to da se dogodi uvelike ovisi o anti-burn in-u u tehnologiji proizvođača. Nedavna poboljšanja plazmi proizvođači su produžili vrijeme koje je potrebno snimiti u ćeliji plazma piksela. U prošlosti si bio zabrinut ako si DVD pauzirao 15 minuta. Sada, mnoga poboljšanja kao što je bolji fosforni materijal, a adaptivni anti-burn in u tehnologiji uvelike smanjuje rizik od burn in-a. To je postalo toliko bolje da se uopce ne treba brinuti o tome više. U novim modelima plazmi iz bilo kojeg ranga proizvođača procijenio bih pojavu "ghostinga" nakon sata ili više gledanja (Ghosting možete "oprati / obrisati" prikazivanjem statički sivog materijala). Stalni burn in bi se pojavio nakon više od 10 sati.


Pobjednik: LCD


PROIZVODNI TROŠKOVI I VELIČINA


SvA televizijskA mjerenja su navedeni u inčima i za mjerenje dijagonale ekrana od ugla do ugla - ne uključujući okvir.
I plazma i LCD televizori postaju sve dostupniji u većim veličinama iako plazme još uvijek vode bitku u veličini. Pioneer i LG proizvode 61" veličine plazme, a Panasonic lako dostupan 65" model. Iako se ne uvozi u SAD-u još, Samsung je proizveo gigantski plazma ekran od 100 inča. Iako su takvi mamutski monitori skupi, oni pokazuju nitko ne mari o tome što bi se moglo očekivati s tako velikim zaslonima. Drugim riječima, čak i najveći plazma ekrani su pouzdani. Velike plazma zaslone će jesti struju pokušajte 675 W za 65"zaslonu u usporediti sa oko 330 vata za 42" plazmu.


Pobjednik: Mala prednost ide plazmi. Iako su troškovi obiju tehnologija pale plazma je uvjek korak ispred što se tiće same veličine.


POTROŠNJA


Budući da LCD koristi pozadinsko fluorescentno osvjetljenje da proizvodi slike, one zahtijevaju bitno manje energije za rad nego plazme. LCD TV utroši oko pola snage koju plazma televizor potroši. Razlog: plazma koristi puno struje na svjetlo svakog piksela koje se vidi na ekranu - čak i one tamne. Iako su proizvođači plazmi poboljšali napon zahtjevi plazma TV-a će pojesti oko trećinu više snage za istu veličinu zaslona.


Pobjednik: LCD


CIJENA I VRIJEDNOST


Plazma TV-i uglavnom su uživali niže cijene po veličini od LCD TV-a. Dok su LCD-i gotovo izjednačeni s plazmama u 42" veličine, plazma i dalje dominira u veličine raspona. Kada uspoređujete prvorazredne LCD-e sa prvorazrednim Plazmama, što je veća veličina, više se cijene uštedi kupnjom plazme. Dok se polako tome približavaju i LCD-i.

Pobjednik: Ovo je izjednačeno do veličine ekrana do 42 inča, a preko toga pobjeđuje plazma.

NA ŠTO OBRATITI PAŽNJU PRI KUPOVINI

Svjetlina i kontrast


Svjetlina i kontrast su dva druga vrlo važna faktora pri odabiru vašeg novog televizora, a i ovdje kupac mora pripaziti na specifikacije proizvođača. Kontrast LCD zaslona predstavlja odnos najsvjetljeg i najtamnijeg dijela ekrana, tj. govori nam koliko je puta bijela točka na ekranu svijetlija od crne. Često viđene vrijednosti su 500:1, 800:1, 1000:1, a mogu se pronaći i modeli koji nude 2000 ili čak 3000:1. 500:1 nam govori da je bijela točka ne ekranu pet stotina puta svijetlija od crne. U praksi, što je ovaj odnos veći to su vjernije boje na ekranu. Kontrast ni na koji način ne utječe na oštrinu, rezoluciju ili osvježavanje ekrana, već isključivo određuje kvalitetu prikazanih boja.
Svjetlina (eng. brightness) se mjeri u broju kandela po metru kvadratnom (cd/m2), a govori na koliko jasno ćemo vidjeti sliku na ekranu u uvjetima velike okolne svjetline. Što je ova vrijednost veća to ćemo lakše vidjeti sliku na ekranu u uvjetima jake okolne svjetline. Tipičan TV prijemnik ima svjetlinu od oko 350 cd/m2, laptopi starije generacije oko 400 cd/m2, a kod modernih zalona i HDTV ekrana ova se vrijednost može popeti i do 1000 cd/m2.
U trgovinama gdje je veliki broj TV prijemika izložen jedan do drugog može se dobro uočiti koji zaslon prikazuje jasniju sliku pri standardnom osvjetljenju i svakako je dobro prije kupnje utrošiti koju minutu na promatranju i uspoređivanju zaslona. Tako zaslon koji koristi neki od “overdrive” sustava može navoditi nevjerojatne kontraste od 2000 ili čak 3000:1, a moguće je da će zaslon sa stvarnih 1000:1 postizati bolje performanse. Ponovno, dobro promotrite zaslone u ponudi i neka vam cijena pomogne u odabiru kvalitetnog modela.


Brzina odziva


Brzina odziva (eng. refresh rate) nam govori o “ljenosti” točaka ekrana da promjene boju iz potpuno crne u potpuno bijelu. Stariji zasloni su imali spore matrice koje nisu bile u stanju prikazati brze promjene na ekranu što je rezultiralo tzv. duhovima (eng. ghosts) koji su umanjivali vjerost video zapisa i kvarili ukupni dojam. Brzina odziva se mjeri u milisekundama (ms), oko 30 ms predstavlja sporu matricu, a preporuča se da se ova vrijednost kreće ispod 12, odnosno 10 ms. Današnje matrice su vrlo brze, dodatno ubrzane “overdrive” sustavima pa tako da 6 ms ili čak ispod 5 ms nije rijetkost. Ipak, ponovno i ovdje postoje muljaže, a one se ponajprije odnose na krivo tumačenje ove karakteristike. Naime, neki proizvođači stavljaju niže brzine odziva u specifikacije, a onda malim slovima navedu da se ne radi o brzini prijelaza sa crne na bijelu boju, već o prijelazu iz jedne sive nijanse u drugu. Jasno, matrica će brže drugu spomenutu operaciju izvršiti, a proizvođači ju vole spominjati i na taj način dodatno zbuniti kupce. Stoga, tražite Black to White, a ne Grey to Grey vrijednost.


Broj i tip konektora


Jednom kada napokon kupite HD televizor željeti ćete ga spojiti na što više uređaja koji posjedujete. Stoga je važno da prije kupnje također pogledate stražnju stranu televizora da vidite kojim terminalima raspolaže. U ovom je segmentu situacija prilično dobro i današnji televizori uistinu nude veliki broj različitih priključaka za spajanje na razne uređaje. Composite Video, S-Video, RGB terminali, Firewire (za spajanje sa digitalnom video kamerom primjerice), DVI-D (za spajanje sa računalom, HDTV risiverima i DVD playerima) i HDMI priključci su česta pojava i osiguravaju da spojite gotovo svu video tehniku koju posjedujete, a također osiguravaju kompatibilnost i sa budućim uređajima.

OPĆENITO O HD TEHNOLOGIJI


Što je to HDTV tehnologija?


HDTV odnosno High Definition Television je tehnologija koja nudi kvalitetu slike i zvuka značajno veće kvalitete u odnosu na tradicionalne tehnologije prikaza slike i zvuka (PAL, NTSC, SECAM,…). Iako je u samom početku bio emitiran u Europi i Japanu u analognom formatu, danas se HDTV signal šalje isključivo u digitalnom obliku. HD tehnologija je prvi puta predstavljena u SAD-u u 90.-tim godinama 20. stoljeća od strane grupe elektroničkih kompanija zvanih Digital HDTV Grand Alliance.
HDTV nudi daleko veću kvalitetu slike u odnosu na standardne televizore. S obzirom da je rezolucija veća, slika je oštrija, manje mutna i u cjelini bliža stvarnosti. HD nudi i glađe pokrete, detaljnjije i življe boje, a tu je i vrlo visoka kvaliteta višekanalnog zvuka koji čini iskustvo gledanja još boljim.
HDTV nudi dvije kvalitete signala: 720 i 1080 su osnovne oznake, a njima se dodaje ili slovo “i” ili slovo “p”što označava kakav je način iscrtavanja slike (i = interlaced - iscrtava se svaka druga linija, a onda ostale linije; p = progressive - linija po linija se iscrtava). 720 i 1080 predstavljaju “visinu” slike, a širina iznosi 1280, odnosno 1920 piksela). Broj sličica u sekundi (eng. FPS) se katkad navede pokraj oznake, npr. 720p60 što označava rezoluciju 1280×720, progresivan način iscrtavanja slike i 60 sličica u sekundi. Ako se ne spomene broj sličica, onda računajte da se radi o 50 ili 60 za 720p rezoluciju, dok za 1080 su danas česti 1080p24, 1080p25 ili 1080p30 koji će u budućnosti biti zamjenjeni formatima 1080p50 i 1080p60.
Ako je poznata rezolucija DVD-a koja iznosi 720×576 odnosno 720×480 piksela, onda je jasno da HD nudi više puta više informacija pri iscrtavanju slike, s obzirom da je njegova vertikalna rezolucija u slučaju 720p standarda jednaka horizontalnoj rezoluciji DVD-a. Drugim riječima, širina slike DVD-a je jednaka visini slike kod slabijeg HD standarda.
HDTV tehnologija polako prodire u kućanstva diljem svijeta, a procjenjuje se da oko 24 milijuna kućanstava u SAD-u posjeduje “HD Ready” TV prijemnik. Ipak, samo pola ove brojke može uistinu uživati u HD signalu jer ne posjeduje kabelski ili satelitski HD tjuner. Situacija se stalno poboljšava s obzirom na sve veću ponudu HD TV prijemnika, satelitskih risivera, a količina HD materijala je isto tako u stalnom porastu.


HDTV prijemnici


Kupnja HDTV prijemnika je definitvno najzahtjevnija jer o njegovoj kvaliteti i mogućnostima ovisi čitavo vaše iskustvo i doživljaj gledanja. Kupnja HDTV-a se razlikuje od kupnje standardnog, SD televizora po daleko većem broju faktora na koje je potrebno obratiti pozornost prilikom kupnje. Dok ste kod standarnih televizora najviše obraćali pažnju na dijagonalu i tip ekrana, kod HDTV-a još morate obratiti pozornost na rezoluciju zaslona, podržani standardi, brzina odziva, svjetlinu, kontrast, broj i tip konektora,….
Slijedi nekoliko riječi o svakom od ovih standarada.


Rezolucija zaslona i podržani standardi


U uvodu sam spomenuo dvije HD rezolucije: 1280×720 i 1920×1080 pixela. Ako malo prolistate ponude trgovačkih centara primjetiti ćete da se za malo novaca baš i ne može kupiti prijemnik koji podržava obje navedene rezolucije. Česta je rezolucija povoljnih HD prijemnika 1388×768 px što omogućava gledanje 720p rezolucije, no nije dovoljno za gledanje više, 1080p rezolucije. U jednom od posljednjih posjeta jednom zagrebačkom trgovačkom centru sam vidio i zaslone horizontalne rezolucije 1024 piksela koji prema specifikacijama također podržavaju HD rezoluciju, no naravno da ju neće biti u stanju i adekvatno prikazati zbog nedostatka piksela. Ako malo pogledate cijenike vrlo brzo ćete otkriti da je cijena televizora rezolucije 1080p još uvijek itekako visoka i da ćete morati izdvojiti popriličnu svotu ako želite uživati u ovom vrhunskom standardu.
Podržani standardi su drugi vrlo važan faktor na koji valja obratiti pažnju. Naime, kod jeftinijih modela proizvođači vole mamiti manje iskusne kupce naljepnicama “HD Ready” ili “Digital Ready“. Kako bi uređaj mogao dobiti “HD Ready” naljepnicu, mora zadovoljavati ove standarde: mininum 720 fizičkih linija u wide formatu, HD ulaz bilo putem analognog YPbPr ili DVI ili HDMI konektora (DVI i HDMI moraju imati zaštitu video materijala, HDCP) i zalon mora podržavati reprodukciju formata 1280×720 @ 50 i 60Hz progressive scan (720p) i 1920×1080 @ 50 i60Hz interlaced (1080i).
No, nitko ovdje ne spominje hoće li reprodukcija uopće biti stvarne HD rezolucije ili će biti prilagođena rezoluciji i mogućnostima vašeg TV prijemnika, posebno kada se radi o 1080i/p rezoluciji. Kao primjer ću navesti HD televizor rezolucije 1388×768 koji ima naljepnicu “HD Ready”. Iako ima ovu fancy naljepnicu, nije u mogućnosti reproducirati 1080i standard u onoj kvalitetu u kojoj je materijal snimljen zbog toga što nema dovoljno fizičkih linija koliko format zahtjeva. Rezultat će biti manja oštrina slike i gubitak detalja.
Savjet je da prilikom kupnje dobro proučite koja je rezolucija zaslona i koje HD standarde uistinu podržava. Cijena je ovdje dobar pokazatelj kvalitete.

4:3 ili 16:9 format ekrana? Na ovo je pitanje teško dati jednoznačan odgovor zbog danas dostupnih video sadržaja. S jedne strane imamo DVD i HD materijale koji su širokog formata, a s druge strane su tu zemaljski programi koji većinom emitiraju program u standardnom, 4:3 formatu. HD rezolucije 720p i 1080i su 16:9 formata što znači da će najbolje izgledati na ekranima sa takvim odnosom stranica. Ako se odlučite za 4:3 format, tada ćete 16:9 materijale gledati ili uz dvije crne crte iznad i ispod slike ili ćete skalirati sliku da popuni ekran pri čemu ćete izgubiti dio video informacije. S druge strane, ako se odlučite za 16:9 HDTV, tada ćete morati skalirati 4:3 signale tako da će vam lijevo i desno od slike ostajati crne linije.
16:9 format je budućnost i kupnjom takvog ekrana ćete si osigurati kompatibilnost sa wide video sadržajima, no dok god 4:3 bude pretežno zastupljen, crne crte će se pojavljivati, bilo na 16:9 ili 4:3 zaslonima.
Objavljeno 02.03.2010.

Lock.

[Gwin]

unlock..

tko god da je pisao taj tekst u "bubi" koristi informacije stare nekoliko godina..

plazma je brža od lcda? da, onog od prije 5 godina..
kut gledanja od 120 stupnjeva? na kojoj matrici? možda ako pričamo o TN matrici kad ju gledam odozdo. PVA, a pogotovo IPS imaju kut gledanja od skoro 180

whatever..

@C, nemreš lockat temu samo zato kaj misliš da si u pravu. pogotov ak nisi...

[bezimeni]

Još samo neka C napiše gdje to u kopiranom članku piše da nema full HD plazmi ili da su krivo označene i da su time prevareni kupci kako je do sada sugerirao .Fakat , ali fakat mi nisi jasan :rotfl: .I onda još ideš zaključavati temu ...ajme .

[W3DR4N]

Osobno smatram da FullHD nema posebnih prednosti naprema HD Ready televizorima. Kvalitetan 720p televizor će sigurno isporučiti daleko kvalitetniji ekranski prikaz od osnovnog Full HD modela.

Ipak, mora se imati na umu da su cijene gotovo izjednačene. Cijena modela s istim karakteristikama uz Full HD ekranski prikaz je 300-500 kuna skuplji od modela s 720p rezolucijom, pa je čisto stvar "điberenja" i minimalne uštede na televizoru koji kupuješ rijetko, a koji već u startu košta 3-4-5 tisuća kuna.

[Duke of Earl]

Ipak, mora se imati na umu da su cijene gotovo izjednačene. Cijena modela s istim karakteristikama uz Full HD ekranski prikaz je 300-500 kuna skuplji od modela s 720p rezolucijom, pa je čisto stvar "điberenja" i minimalne uštede na televizoru koji kupuješ rijetko, a koji već u startu košta 3-4-5 tisuća kuna.
Za LCD imaš pravo, ali kod plazmi je razlika između jednog od najboljih 720p modela, i najjeftinijeg Full HD modela 2.5 tisuće kuna.

[Gwin]

ne baš..

LG PDP TV 50PJ550, 50"/126 cm 1366×768, 4.900,81 kn

LG PDP TV 50PK350, 50"/127 cm, FullHD 1920x1080, 5.969,79 kn

ravno soma kuna.. na identičnom uređaju.. tak da ak uzmeš u obzir akcijske prodaje po pevecu i bauhausu, onda je vedranova procjena preciznija

[Duke of Earl]

Ja sam se ravnao po cijenama Emmezete, i modelima Panasonica zbog tog što slove kao uvjerljivo najbolji proizvođaći plazmi, gdje god da sam čitao o njima.

Najjeftiniji Panasonicov Full HD 40" model je 6.799,99 kn, dok je HD Ready 40" 3.989,99.

[Niko Bellic]

http://www.panasonic.hr/html/hr_HR/Proi ... kInfo=true (http://www.panasonic.hr/html/hr_HR/Proizvodi/TX-P42S20/specifications/5404230/index.html?trackInfo=true)

Ima ih i za manje od 5000 kuna, a ako kupi TV do 28. veljače dobije i 5 godina jamstva. Zver! ^^

[Niko Bellic]

Istekao mi je **beni EDIT. :-x

http://www.ronis.hr/?plazma-tv-42-inch- ... TX-P42S20E (http://www.ronis.hr/?plazma-tv-42-inch-107-cm/434/plazma-tv-panasonic-tx-p42s20e-poklon-hdmi-kabel-5-g-jamstva/TX-P42S20E)

[bezimeni]

Da kupujem danas ovaj model po ovoj cijeni bi kapnuo samo tako.Sve se bojim koju ću zvijer moći kupiti za slične novce za jedno 2 godine , kada budem kupovao novu telku :D

[m0dkayZ]

vi se tu svađate oko tvova a neki jos gledaju na http://mrwriteon.files.wordpress.com/2010/01/old-tv-set.jpg

[Ralious]

ja glasam za LCD, cuo sam na plazmi ak ti crkne mos ga bacit jer cip koji crkne nemos zamjenit, ja imam LG 42LD650 uzeo u emmezete prije par mjeseci za 6.400,00 kn i igram na PS3 i zadovoljan sam.