Pogledaj cijelu verziju : Europa Universalis 3 - diskusija i uspjesi
Jako lijepo napisano :D Jesi već pisao AAR-ove?
BTW, when can I expect to get a save?
Tweetybird
07-12-2009, 20:23
http://www.2shared.com/file/9786140/d3c ... ssion.html (http://www.2shared.com/file/9786140/d3c0f162/AustriaSuccession.html)
Evo, upload napokon gotov. I ne, ovo mi je prvi. Hvala :D
Ispred tebe stoji obećavajuća karijera AAR pisca ;) (ako odabereš taj put).
Za prvi put je izvrsno. Za usporedbu, pogledaj moj prvi AAR i jadan stil: ovdje (http://forum.paradoxplaza.com/forum/showthread.php?t=367332)
TeraBajt
07-12-2009, 22:28
Mani se trgovine, Austrija je losa u tradeu, radije baci pogled na bogatu sjevernu italiju. Inace, odlican aar:D
nego, imam pitanje, kako stabilizirati ekonomiju, da mi se inflacija ne podize toliko? Jer uvijek u nekih 50-ak godina inflacija mi skoci do 10. Za prvu ideju uvijek uzmem national bank, ali ni to ne pomaze.
Ne ulaži u trasury, čak i ako to znači mjesečni minus (najvažniji prihod je ipak godišnji prihod, ne mjesečni). Kasnije će ti prihodi biti veliki pa se ne sikiraj puno jer ćeš kasnije moći baciti rast inflacije u negativu.
Inače, merkantilizam (većina EU3-a) je doba poznato po ogromnim inflacijama pa se ne sikiraj puno oko toga. U našem svijetu, situacija je bila gora...
Nemoj toliko štampati novac, u razdobljima mira smanji maintenance vojski, te nakupljaj novac za rat, jer će ti onda trebati.
TeraBajt
07-12-2009, 22:43
kthx.
Tweetybird
07-12-2009, 22:51
I pazi koji su ti izvori prihoda. Rat, trgovina i kasnije kolonizacija i pljackanje nevinih indijanaca i afrikanaca su dobri izvor profita - a ako imas puno novaca, nema straha ni od godisnjeg gubitka.
Sto se tice trade-a sa Austrijom - Apsolutno da, ako nista da se oslabi Venecija, jer s ovim BB-om treba jos neko vrijeme dok ce biti pogodno za osvajanje. Buduci da je merc.-free trade na -4, domaci CoT je savrsen.
Bogata sjeverna Italija je, da se zna, uglavnom vec nasa :D
(Siena, Romagna i Toskana bi nam dobro dosli, bogme)
Sto se tice AAR-a, hvala lijepa, malo sam se uzivio :P
Planiram uskoro na EU3 poceti Ragusa AAR, pa cu baciti link
Slažem se s Akulom, ako ti je ovo prvi AAR, onda si stvarno talentiran za pisanje. Nemoj zaboraviti ostaviti link za novi AAR kad ga napišeš.
Arbiter of Change
08-12-2009, 00:24
Isse, kad ova tema oživi onda stvarno oživi. :)
Instaliravam Complete da bacim malo. Nepovezano sa vašom shemom, da ne bi bilo zabune (njubara sam, jel'te).
McPingvin_v2.0
08-12-2009, 00:45
Skužio sam da imam igru na hardu sa sejvovima...
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_86e41537.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/837994_eu3por.jpg)Shttp://www.imagesforme.com/thumb/thumb_bf095602.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/837993_eu3cro.jpg)
Portugal ima i neke kolonije na Kubi i Brazilu, ako se dobro sjećam :)
TeraBajt
08-12-2009, 10:45
@tweety btw, jel ono bugarska na sejvu :rotfl:
@mc, znao sam da neces moci odoljeti:D
6 godina... nije naš Karl I. baš dugo vladao :rotfl:
Čak nisam imao vremena aneksirati Mantu-u (diplomatski f'corse) i Veneciju :P
6 godina vladavine Karla I.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/01.jpg?t=1260269796
Petnaestogodišnja vladavina velekneza Albrechta IV povećala je granice Austrije ali i samim time i ugrozilo odnose između Austrije i ostalih Europskih država. Veleknez Karl I, za razliku od svoga brata, nije bio toliko entuzijastičan o širenju granica već se posvetio povećanju ugleda Austrije u Europi i povećanja njene diplomatske moći (osim na polju svetog rimskog carstva jer je Karl I smatrao da bi ta kruna samo donijela više beskorisnih ratova što Austriji, po mišljenju možda prepacifističnog Karla I, nije trebalo).
Kao i kod većine monarhova koji se bore na diplomatskom polju, i Karl I je navelike sklapao brakove sa susjednim zemljama. Ali ti brakovi, kao što se kasnije pokazalo, nisu služili samo povećavanju dobrih odnosa. Nakon dvije godine, Hapsburgovci su se smatrali najmoćnijom plemenitaškom obitelji u Europi. Kako je Karl I. zadržao bliske veze sa svim članovima obitelji izvan Austrije, Austrijska diplomatska moć je navelike porasla.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/02-1.jpg?t=1260269984
Karl I. je također potpisao ugovor sa švapskom obitelji Fugger čime su Fuggerovi dobili određene feudalne posjede i vodstvo u Austrijskoj narodnoj banci a Austrija povećala svoju ekonomsku moć.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/03.jpg?t=1260269746
Kad se govori o rastu ekonomske moći valja spomenuti i otvaranje tržišta u Beču. Sam Karl I. je namjeravao otvoriti to tržište u Tyrolu, ali ga je plemstvo nagovorilo da to tržište ipak otvori u Beču. Ipak, Karl I. nije odustao od Tyrola već je namjeravao kasnije i tamo otvoriti tržište (ambicija koja se nije ostvarila radi njegove iznenadne smrti u godini 1420).
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/04.jpg?t=1260269633
Smrt Ferdinanda Bysyzinskog ostavila je Karla I. vrijednog savjetnika, osobe koja je također pomogla njegovome bratu na diplomatskoj bojišnici. Na sprovod su došli i neki Europski monarsi, a jedan od njih je bio i vladar Mantue. Karl I. je to iskoristio te je Mantua uskoro ušla u vojni savez s Austrijom. Naravno, taj savez nije trebao povećati moć Austrije već započeti zbližavanje Austrije i Mantue što će uskoro dovesti do toga da Mantua službeno postane vazal Austrije 17. Svibnja 1418.
Ipak, vladavina Karla I. nije bila bez ratova. U svibnju 1418. Mletačka republika napada Akvelijski patrijarhat i Austrija je staje u obranu Akvileje, zajedno s Bavariom i još Ženovom. Kako su njegovi generali bili zauzeti manjim pobunama na sjeveru, Karl I. je osobno vodio vojsku u zemlje Venecije i tamo doveo do dviju pobjeda: jedna je bila bitka u Trevistou čime je skoro pa uništena vojna moć Venecije (ostatke te vojske će uništiti Austrijski general Benno Zwerger). Nakon te pobjede, Karl I. i Zwerger započinju opsadu Venecije dok ostali saveznici (Bavaria, Savoy, Napulj, Ženova i Akvileja) opsjedaju Trevisto. 28. Prosinca 1418. Karl I ulazi u Veneciju... iz koje do kraja rata neće izaći jer Mlečani i dalje vladaju morem.
Neki plemići u vojsci, vođeni Gerhardom Hagedonom koji je bio bliski saveznik Albrechta i Karla, su pokušali iskoristiti situaciju te su tražiti Karla I. da ih nagradi za njihov doprinos. Karla I. je odbio što je dovelo do sukoba između njega i plemstva koje će potrajati par mjeseci ali neće imati trajnih posljedica.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/05.jpg?t=1260269634
Ako je bilo posljedica, onda je to bilo na račun samog Garhardona jer je uskoro na njegovu savjetničku stolicu sjeo njegov rival Ernst von Orberg (koji se čak pokazao i sposobnijim).
15. srpnja 1419. Venecija potpisuje mir s Austrijom i dolazi do završetka rata. Venecija je morala platiti veleknezu Austrije 25 000 dukata i mjesečni danak ovisno o vlastitim prihodima (drugim riječima, Venecija je postala vazal Austrije). Činjenica da je mir potpisao veleknez Austrije umjesto vladara Bavarie (koji je tada bio vladar svetog rimskog carstva) nadalje pokazuje sveukupnu moć Austrije na političkom polju.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/06.jpg?t=1260269634
Mletački rat su pokušali iskoristiti Slovenski seljaci i knez Slavić Frankopan te je došlo do pobune u seljaka Krainu i Hrvata u Istri. Ipak, rat je završio prije nego su pobunjenici imali vremena ojačati svoju moć i pobune su skršene.
17. ožujka 1420 veleknez Karl I. umire i na njegovo mjesto dolazi Ferdinand I.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/07.jpg?t=1260269637
Sad je tvoj red keko :)
The Save can be downloaded here (http://www.2shared.com/file/9806134/5aca5aa8/Ferdinand_I.html)
Nasljedstvo: keko -> Herr Schnitzel -> TeraBajt -> Tweetybird -> Akul -> ...
TeraBajt
08-12-2009, 12:17
:rotfl:
6 godina:))))))
vgg, cak i u 6 godina ingame uspijes napravit izvrstan aar:D.
Tweetybird
08-12-2009, 13:56
Dobra igra, nadao sam se da ce biti koji vazal i malo diplomacije, i eto :D
Steta sto je samo 6 godina, doduse, ali nema veze. Lijepo sazeto, nema sto.
Gospon Ferdinand mozda nesto i annexa, s tim diplomacy-em, samo ga nemoj slucajno
s tim imenom slati u osvajanje Sarajeva.
Usput, kad ce vec taj bavarski car umrijeti? Valjda smo potplatili dovoljno prinčeva izbornika
da dobijemo taj položaj :D
McPingvin_v2.0
08-12-2009, 16:26
@mc, znao sam da neces moci odoljeti:D
M'da, ali neću igrat s vama suksešn... Bojim se da vas ne sjebem svojim uznapredovalim načinom razvoja ekonomije i zapuštanjem svega ostaloga... A u tim trenutcima, uglavnom, kreću ratovi ^^
Tweetybird
08-12-2009, 16:41
M'ne, tu je zabava :D
Nikako nije dobro kad svi igraju isto, nema zabave kad se drzava stalno razvija na jednom-te-istom planu, jelte?
Nema veceg veselja nego preuzeti zemlju u kaosu!
McPingvin_v2.0
08-12-2009, 18:34
Šnicla me nagovorila, tako da i mene računajte za suksešn :)
Alright then :D
Nasljedstvo: keko -> Herr Schnitzel -> TeraBajt -> McPingvin_v2.0 -> Tweetybird -> Akul -> ...
Ljudi, ja nažalost ispadam iz igre jer mi iz nekoga razloga opet EU neće raditi...
Tweetybird
08-12-2009, 20:48
Hmhm.. Steta, sto da kazem. Je li ista cemu ima pomoci?
Ljudi, ja nažalost ispadam iz igre jer mi iz nekoga razloga opet EU neće raditi...
DAMNED... ako ga uspiješ pokrenuti, javi pa ćeš biti dodan natrag na listu.
Onda pozivamo Šniclu da odigra svoju vladavinu:
Herr Schnitzel -> TeraBajt -> McPingvin_v2.0 -> Tweetybird -> Akul -> ...
Pa iskreno nemam pojma u čem je problem. Prije par dana nije mi htjelo radit zbog runtime errora, te sam stavio compatibility mod na windows xp, i od onda je radilo. A danas je opet prestalo radit, pokrenem, odvrte se ona dva uvodna filmića i onda izađe na desktop ko da nisam ni pokrenuo.
Meni se to događa i s Romeom kad stavim neki mod... pokušaj reinstalirati, meni je to pomagalo u Romeu (mada bi opet otišlo k vragu ako bih pokušao pokrenuti mod :P ).
Herr Schnitzel
08-12-2009, 23:13
Onda pozivamo Šniclu da odigra svoju vladavinu
Počeo sam, samo da se zna.
EDIT: Nije ni Ferdinand I bio nešto dugovječan. Mora da je genetski :)
Ferdinand I od Austrije, vladao od 16. ožujka 1420 do 16. svibnja 1428.
Kada je stupio na vlast, došao je na čelo stabilne "yet to be" velesile, koju su njhegovi preci proširili daleko van originalnih granica s kraja 14. stoljeća. Vjerujući u mudrost prijašnjih generacija, Ferdinand se nije uplitao u reforme tijekom prvih godina vladavine, već je svu svoju pozornost i resurse usmjerio na jačanje veza s elektorskim državama, ne bi li se domogao krune Svetog Rimskog Carstva. Kako bi proširio i trgovačku moć Austrije, poslao je trgovačka predstavništva u Veneciju, gdje su napravili početne korake u osiguranju tržišta, te Lubeck, u kojem se njegovi trgovci tek trebaju afirmirati.
Krajem 1422. godine, rivalstvo između Austrije i ostataka Bavarske je bilo na vrhuncu, posebno zbog nesuglasica oko izbora cara. Da bi u očima javnosti dobio pravovaljan razlog da pokrene vojni pohod na Bavarce, Ferdinand je dao lažirati dokumente koji su potvrđivali da upravo obitelj Habsburg po pravu ima vlast nad Bavarskom. Time su tenzije proključale i došlo je do silovitog Austrijsko-bavarskog rata, od 1423. do 1424. godine. Na stranu Austrije nije se nitko od starih saveznika usudio stati, strahujući pred moći nekolicine njemačkih država te ostalih saveznika, koji su stali na stranu Bavarske. Jedino su se dvije talijanske države, Venecija i Mantova, odazvale svojoj dužnosti kao austrijskih vazala. Vojska od 13 000 ljudi je odmah bila poslana da opsjedne Munchen, a na jugu, u Italiji, su bile dvije vojske od po 7 i 11 tisuća vojnika. Rat je odnio mnogo žrtava s obje strane, no uz vrijednu pomoć talijanskih saveznika, Ferdinand je uspio svladati najlakšu metu - Ferraru, koja je predala grad Modenu, te ratnu odštetu. Nakon toga je puna moć austrijskih snaga bila preusmjerena na Švicarsku, koja se žestoko odupirala napadima, ali je na kraju doživjela težak poraz, za što je bila kažnjena gubljenjem teritorija i postajanjem vazalom Austrije. Bavarska je jednom zauvijek bila anektirana, te se više nitko nije usudio preispitivati valjanost zahtjeva Austrije za krunu Svetog Rimskog Carstva.
http://www.imagesforme.com/upload/84abdb10.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/852b784c.jpg
Godine koje su uslijedile su protekle mirno, osim manjih pobuna koje su bile uzrokovane Ferdinandovom željom za većom centralizacijom države. Ferdinand I uživao je vlast samo na kratko vrijeme, ali je bio važna karika u afirmaciji Austrije kao vodeće europske sile. Umro je u miru, 16. svibnja 1428. godine, a na položaju ga je naslijedio sin Albrecht V.
http://www.imagesforme.com/upload/18b3b4e2.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/98902a5d.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/1cca7a07.jpg
Tweetybird
08-12-2009, 23:40
S ovakvim licnostima u ekipi, bojim se za ostatak Europe :D
Sa zeljom iscekujem da opet bude moj red :?
Herr Schnitzel
09-12-2009, 00:07
Umalo zaboravih, upload za sinčića (http://www.2shared.com/file/9824248/ceb2a5f6/Albrecht.html)S:)
Ni ja ni Šnicla nismo dugo vladali, hah? Velim ti ja, to nas sve TeraBajt truje da bi se domogao prijestolja ;)
I sad se napokon njegov san ostvario: TeraBajt je na redu. Nadajmo se da će tvoja vladavina biti duža od naših :)
TeraBajt -> McPingvin_v2.0 -> Tweetybird -> Akul -> Herr Schnitzel -> ...
BTW, Šnicla... koliki ti je Infamy?
TeraBajt
09-12-2009, 10:35
BB je valjda negdje oko 5-6, pošto vidim "...rather bad reputation", pa mi valjda neće bit preteško.
idem vidit sad sejv, a navečer vjerojatno možete očekivati aar, ako moj vladar ne bude (pre)dugog vijeka:D
dobar aar, btw, samo što si mogo malo smanjit slike, nismo svi widescreeneri :>
a na vladare, rofl blagi:)
Nove države u HTTT-u (http://forum.paradoxplaza.com/forum/attachment.php?attachmentid=20469&d=1260358945)S(ukoliko se katolicizira Judea, može se osloboditi država zvana Jeruzalem... fala Bogu, jednom sam radi misije osvojio Jeruzalem i htjeo sam se riješiti provincija, ali nisam mogao... a sad ću moći i to u stilu :) )
Što se može dobiti s kojim CB-em (http://forum.paradoxplaza.com/forum/attachment.php?attachmentid=20452&d=1260354149)S(obavezno štivo za one koj namjeravaju nabaviti HTTT... BTW, infamy se sada povećava za 4x svaki puta kada oduzmete provinciju na koju CB ne cilja (što znači da se BB sada 4x brže povećava))
Upravo pročitao drugi dokument i jedini komentar koji imam je AAAAAAAWWWWWWWWEESSSSSSSSSSSSSOOOOOMMMMMEEEEE!!!!! !!
Tweetybird
09-12-2009, 16:20
Uuu, sve frca od CBova. Ovu cemo prije ili kasnije kupiti :O
Usput, mozda pomogne ako preselimo capital uz more, morski zrak je zdrav :D
Comet event je promjenjen:
http://forum.paradoxplaza.com/forum/attachment.php?attachmentid=20500&stc=1&d=1260375369
Više nemamo dvi, već TRI opcije za dobiti -1 stability :D
TeraBajt
09-12-2009, 19:20
:))))))
inaće mrzim taj event.
nego, isuste, ovaj je stvarno dugog vijeka. Igrao sam ujutro, i ovaj fakat dugo živi. Nego, očekujte aar večeras vjerojatno.
TeraBajt
09-12-2009, 19:38
Also,
http://www.imagesforme.com/upload/20c19448.jpg
Decisions, decisions.
Should i stay or should i go?
I da, prestige je malo li-la ali da se to popraviti:D
Jel igra ko od vas Europa Universalis Rome ???
Ja igram. Imamo i tread ovdje (http://www.pcplay.hr/forum/viewtopic.php?f=7&t=26137&start=15)
TeraBajt
09-12-2009, 20:16
Leonard says:
fakat nece da umre
Mc "Don Juan" Pingvin says:
stavi ga ko generala i pukni u bitku : >
Leonard says:
ionako moram bb burnat
jerbo ce slijecem bit dosadno
Mc "Don Juan" Pingvin says:
bb?
i ne brini ti za dosadu, ja sam ekonomist
Leonard says:
rofl
umro je
baš kad sam
se vratio
ingame
ono
Mc "Don Juan" Pingvin says:
: >>>>>>>>>>>>>
Leonard says:
par dana
kasnije
:pray:
AAR pišem još.
TeraBajt
09-12-2009, 21:40
Vladavina Alberchta V Osvajača
1428. -1456.
Mnogo se stvari može reći o Albrechtu, osim one jedne bitne - da je bio normalan. Njegova se vladavina protegla duže od svojih prethodnika, no opet uspoređujući sa njegovim ratnim uspjesima kratko. Jedan od najbriljantnijih ratnih umova 15. stoljeća nas je napustio bez ikakvog osjećaja krivnje, ostavljajući Philippu I pokorene zemlje i loše odnose sa gotovo svim susjednim državama.
Nije dugo okulišao te se odmah osvrnuo na eventualno proširenje monarhije. Njegov vid budućnosti je definitivno svrstavao Austrijance na prijestolje svijeta, a sve ostale narode germanizirane. Smatrao je da su Slaveni nepismena i primitivna rasa, te je odmah dao lažirati Austrijsko - Bohemijske granične sporove, što je eventualno rezultiralo povodom za rat kojeg je iščekivao.
http://www.imagesforme.com/upload/c88833e7.jpg
Pogled na budućeg neprijatelja, Albrecht je mudro inflitrirao administraciju države kako bi saznao kojim i kakvim trupama raspolažu
GLAVA PRVA
Austrijsko - Bohemijski rat
1431 - 1439
http://www.imagesforme.com/upload/d539bd48.jpg
Nitko nije znao što očekivati u takvom ratu, ratu u kojem su Austrijske trupe gotovo dvostruko nadjačane, no Albrecht je ipak izvrsnim manevrima konjanice uspio poraziti polovicu Mađarskih trupa te natjerati ih da potpišu mir. Njegova osvajanja bila su usmjerena na sjever, stoga mu mir bez dobitaka nije teško sjeo.
http://www.imagesforme.com/upload/095ae46a.jpg
Čak i luđak zna svoju granicu
Izvrsni manevri, taktičko planiranje, te pomoć vazala dovela su do velikog umora od rata kod neprijatelja, te napokon okupacije Bohemije.
http://www.imagesforme.com/upload/dd739811.jpg
Erz je ubrzo pao, kao i Poljske provincije
http://www.imagesforme.com/upload/1abfe3e0.jpg
Mirom u Krakowu, Austrija uzima 4 Bohemijske i 3 Poljske provincije, te zahtjeva stvaranje nezavisne Moldavije, time sprječavajući prolaz Poljskih trupa do Transilvanije, povoljan teren za poticanje pobuna i stvaranje nezavisne Transilvanije.
GLAVA DRUGA
Međuratno razdoblje
1439. - 1444
Narod pomisli da je mir napokon nastupio i da je Albercht smirio svoje osvajačke ambicije. I narod bijaše u pravu. Bar na par godina. Pet godina mira u Austriji bilo je samo teren za reformiranje vojske, stabiliziranje zemlje i ugušenje pobuna. Za to vrijeme sam se osvrnuo na ostale zemlje svijeta.
http://www.imagesforme.com/upload/3936dcce.jpg
Napulju je išlo vrlo dobro... Predobro ako se Albrechta pita.
http://www.imagesforme.com/upload/6eca74a9.jpg
Bizantsko se carstvo proširilo, Bugarska hendikepirana sa dvije preostale provincije...
http://www.imagesforme.com/upload/b3e294b7.jpg
Zlatna Horda zapada u teška vremena...
http://www.imagesforme.com/upload/d3f31b4c.jpg
Stvaranje Irske na pomolu?
GLAVA TREĆA
2. Austrijsko - Bohemijski rat
1444. - 1448.
U kasno ljeto, 1444. Albrecht dobiva razlog za napad na Bohemiju, koja još uvijek drži čvrstu alijansu sa Poljskom, a garantirana od Mađarske.
Iako mu vojska nije u punoj snazi, izvojevala je pobjedu u mnogim bitkama.
http://www.imagesforme.com/upload/a50d7ea3.jpg
Teškom se mukom Austrijska konjica probila do započetih Mađarskih opsada istočne Austrije, no opet odnijevši pobjedu i osiguravši "bijeli mir" te punu koncentraciju na sjeverno bojište.
Rat je trajao 4 godine, no najvažnije su se bitke odvile u svega godinu dana, kada su obje Poljske i Bohemijske trupe devastirane.
Svršetkom rata, 1444., Austrija uništava Poljsku i Bohemiju, ostavljajući Bohemiju na jednoj provinciji a Poljsku na dvije. Slaveni su ubijeđeni, slava velemonarhu Albrechtu Petome!
EPILOG
U najboljem su raspoloženju tekle godine od 1444., uzdizajući Austriju kao prijestonaslijednicu svijeta, te Albrechta božanskim bićem poslanim da poda slavu zasluženom narodu. No, ni bog kojega su toliko voljeli nije otporan na starost, te je od istog umro 1456. Zadnje godine prije smrti uspio je diplomatski aneksirati Veneciju, potaknuti Hrvatsku borbu za neovisnost, te uspostaviti čvrstu alijansu sa Francuskom. Biti će pamćen kao jedan od najvećih ratnih velemajstora u povijesti svijeta.
http://www.imagesforme.com/upload/deeb7570.jpg
Johnatan Terrance Marcellus, Britanski izaslanik u Austriji, za London Times
Jako dobro igranje TeraBajt (i stvaranje BB-a ne sumnjam). Činjenica da si dugo živio potkrepljuje moju "TB nas otrovao " teoriju ;)
Nego, naš brat s južnog pola je na redu:
McPingvin_v2.0 -> Tweetybird -> Akul -> Herr Schnitzel -> TeraBajt -> ...
(Save si poslao Pingvinu pretpostavljam?)
TeraBajt
09-12-2009, 22:19
yup.
i da, bb je oko 20^^
al brat sa južnog pola igra ekonomiju navodno pa mu ne smeta:D
Tweetybird
09-12-2009, 22:26
Odlicno se poklopilo, jeste, sad je vrijeme za mir :D
Jako dobra igra, svakako. Izgleda da su Albrechti osudeni poduplavati teritorij Austrije. :bravo:
Odlučio sam staviti sve naše AAR-ove u jedan post:
Albrecht IV rođen je 1377, a preuzeo je položaj vojvode Austrije i Stirije godine gospodnje 1395, sredinom ljeta. Nije bio smatran velikim vladarom, niti velikim čovjekom, jer nije povukao nikakav potez na internacionalnoj razini sve do godine gospodnje 1400. Nitko nije siguran što ga je potaklo na takve postupke, ali upravo zbog njih je njegovo ime poznato i današnjim generacijama.
Uvod u Austrijsko-Talijanske Ratove
Austrija je bila bogata zemlja, koja je živjela od vlastitih proizvoda i imala malen utjecaj u trgovini. Također, bila je prilično nepoznata za zemlju svoje veličine, i prilično mirna za zemlju svoje vojne moći. Albrecht IV 'Osvajač', kako ga je sigurno prikladno zvati, jedan je od onih ljudi bez kojih bi povijest izgledala sasvim drugačije.
Krajem godine 1399. Albrecht je započeo sa promjenama po kojima je poznat. Prije svega, osigurao je položaj Austrije kao diplomatske sile tako da je ponudio ruke svojih brojnih sestrični, sestara i rođakinja polovici europskog plemstva, a sam se vjenčao sa jednom od poljskih princeza.
Osim plemkinjama, Austrija je bila bogata i zlatom, imavši rudnike tog plemenitog metala na samom jugu svoje zemlje, te još više njih u talijanskom susjedu Akvileji. Dio tog zlata otišao je u riznice utjecajnih europskih vladara, poput nekih prinčeva izbornika, dok se ostatak uglavnom slio u vojsku. Osim što je učvrstio dominaciju kopnene vojske nad planiranom mornaricom, iako je nedugo zatim pokorio obalne regije Italije, Albrecht Osvajač povećao je omjer konjice nad pješadijom. Dok je 1399. omjer bio 1:1, pri njegovoj smrti omjer se promjenio na 3:1, ili čak 4:1. To je učinilo opsade težima, ali je dao austrijskim regimentama mobilnost koju su susjedi nedugo zatim počeli oponašati.
Još su jedan dokaz vojne dominacije koju je propagirao savjetnici koji su činili njegov vojvodski savjet. Njegov su bratić Georg von Habsburg i bavarac Gerhard Hagedorn, sposobni ljudi, bili postavljeni za najviše oficire u njegovoj vojsci, dok je bohemski diplomat
Ferdinand Byszynski preuzeo vanjsku politiku za svog monarha, nevještog u tom polju.
Osiguravši spremnu vojsku, Albrecht Osvajač upozorio je kraljeve i kneževe sjeverne Italije
da ne započinju ratove, postavivši se kao zaštitnik nemoćnih – no njegovi su planovi bili sasvim drugačiji.
http://www.imagesforme.com/upload/7cceff7e.jpg
Austrijsko-Talijanski Ratovi
1. Rat milanske agresije; Veliki Austrijsko-Milanski rat (1400-1402)
Albrecht je dobio svoju priliku u svibnju 1400. godine, kad je vladar Napulja, dominantne sile u sjevernoj Italiji, odlučio proširite svoje posjede na otok Sardiniju. Kako je bio upozoren da ne započinje takve sukobe, nitko nije mogao reći da intervencija Austrije nije bila opravdana – ali ono što je trebalo biti spasilačka misija pretvorilo se u veliko osvajanje sjeverne Italije.
Njegove su vojske krenule u rat, no njegova je naglo povečana konjica, kako nam šaljive pjesme iz tog perioda govore, bila je prepuna kukavica. Današnji su, ipak, povjesničari spremni povjerovati u takve tvrdnje, jer postoje službeni zapisi kako je ne manje od 4000 vojnika otpušteno iz vojske zbog 'ponašanja nedostojnog vojnika vojvodstva', a vojska vođena
od samog Albrechta, koji će kasnije donijeti neke briljantne vojne pobjede, poražena je u prvom sukobu od nepotpune milanske vojske.
Ipak, nakon što je uspio osigurati savez za Venecijom, kako bi učvrstio legitimnost svoje misije u sjevernoj Italiji, te pronaći sposobnije vojnike, Albrecht je proširio svoje posjede u sjevernu Italiju, okrenuvši rat u veliku pobjedu. Osiguravši tako sjevernu Italiju, Albrecht je mudro osigurao svoje zaleđe tako što je prihvatio ponuđeni savez sa Mađarskom.
http://www.imagesforme.com/upload/4ba88308.jpg
Zbog rata, Austrija je prekinula svoje neprofitabilne pokušaje da uspostavi trgovinu u Veneciji, što je uzrokovalo nemir među trgovcima, ali i ukazalo na to gdje će ležati bogatstvo Austrije. Upravo je izvor tog bogatstva – zlato – bilo razlog zašto je Albrecht ušao u još jedan talijanski rat.
2. Rat akvilejske Agresije; Rat za akvilejsko zlato (1404-1405)
Nezabrinuta upozorenjem Austrije, s kojom je imala dobre odnose, Akvileja je odlučila proglasiti rat državici Urbinu, stisnutu u srednjoj Italiji. No, Albrecht je promjenio tijek ovog rata – Akvileja je pretrpila invaziju Austrijske vojske, te je i sama Venecija uskoro proglasila rat opsjednutoj nadbiskupiji. Akvileja je pala za manje od godinu i pol, te je morala ustupiti sve svoje posjede istočno od glavnog grada nadbiskupije.
Mađarski pokušaj agresije slijedio je samo mjesecima kasnije, ali Albrecht je odlučio ne poštovati svoj savez, već radije očuvati svoju čast i poštovati potpisano primirje sa nadbiskupijom.
Jedna je od posljedica tog rata bila istarska pobuna, gdje se 12 000 ljudi dignulo na noge da se izbori za svoju slobodu, no Byszynski je svojim novcem i utjecajem uspio dogovoriti manje poreze za istarske stanovnike, te položaje za vođe pobune. Bio je to mudar potez inače agresivnog vladara, te milosrđe kakvo nikad više nije pokazao.
http://www.imagesforme.com/upload/77a1589b.jpg
Negdje u to vrijeme, Bavarski je vladar preuzeo carsku krunu, kako je ipak uspio uvjeriti i podmiti više glasača nego Albrecht, zauzet ratovima. Od tog trena, Austrija je počela sa podmičivanjem svakoga u izbornom procesu, uključujući i samu Bavarsku, novcem i brakovima.
Austrijsko-Salsburški rat i slabljenje Bavarske (1408-1411)
Austrija je pala u razdoblje mira, nešto sasvim drugačije od prijašnjih godina – vrijeme razvoja ekonomija i stabilizacije zemlje. Ipak, kao vojno orijentirana zemlja, Austrija to nije dobro podnijela, zapadajući u manje nerede, kako joj nagli manjak discipline nije donio mnogo dobroga.
http://www.imagesforme.com/upload/2434e3a0.jpg
Albrecht IV uočio je da ga taj put ne vodi nigdje, te je uposlio svoje najbolje ljude na stvaranju dokumenata koji bi cijelom svijetu ukazali da Austrija ima legitimno pravo, pet generacija unazad, na teritorije Salzburške nadbiskupije. Sa svojim sredstvima, Albrecht je, naravno, i uspio u tome, iako su se uskoro čule glasine da je dokument uistinu lažan, što je uzdrmalo reputaciju Austrije u svijetu. Ipak, dokument je poslužio svojoj svrsi:
Albrecht je okupio svoju legendarnu konjicu i pješadiju, te proglasio rat protiv Salzburga. Usamljena Austrija suočila se protiv koalicije Salzburga, oslabljenog Milana, te zauzetog bavarskog cara. Upravo je rat Bavarske i Mađarske bio ključan aspekt pobjede koja je uslijedila. I dok je glavnina vojske u teškim borbama uništila i osvojila teritorij Salzburga i većine Bavarske, priskrbivši Austriji naziv agresora, maleni je Milan pružio veliki otpor. Tek je dolazak vojvodske konjice prisilio Milan da preda svoj bivši upravni centar, Lombardiju, Austriji, te preseli dvor u Sienu.
Kasne godine
http://www.imagesforme.com/upload/12d5c797.jpg
Završivši taj težak rat, Albrecht se ponovno okrenuo financijama i diplomaciji. Osim što je poticao gradnju utvrda i štednju, te potpisao vojne saveze sa Mađarskom i Poljskom, Albrecht i Byszynski su navodno planirali uložiti mnogo zlata iz svojih rudnika kako bi poticali trgovce da uspostave centar trgovine u Beču. Ipak, rat poljske protiv Mađarske upropastio je te planove – iako je sam rat završen primirjem, sredstva su preusmjerena u vojsku, te je time dio zaliha zlata istrošen.
U zadnjoj je godini svog života Albrecht, vjerojatno uma pomračenog starošću (ili, prije, srednjim godinama), potpisao savez sa sjevernom velesilom Danskom. Prije nego je to ostvareno u ikakvom konkretnom ratu, Albrecht IV umro je, 29. ili 30. lipnja godine gospodnje 1414., na olakšanje razumnih ljudi, trgovaca i svečenika (iako je Albrecht bio duboko religiozan čovjek), te na veliku nesreću vojske, koja je pod njegovom vladavinom uživala visok položaj. Za njegovu se smrt okrivljuje sam vođa Lombarske Pobune – Geronimo Sopransi, koji ga je navodno ranio u boju.
Njegov je sin i nasljednik, Karl von Habsburg, s hitnjom pozvan iz Rajskog Palatina. Naime, nakon svađe sa svojim mladim nasljednikom, Albrecht ga je poslao na sjever, u zemlje prinčeva izbornika, kako bi učio i održavao dobre odnose.
http://www.imagesforme.com/upload/364c9b69.jpg
6 godina vladavine Karla I.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/01.jpg?t=1260269796
Petnaestogodišnja vladavina velekneza Albrechta IV povećala je granice Austrije ali i samim time i ugrozilo odnose između Austrije i ostalih Europskih država. Veleknez Karl I, za razliku od svoga brata, nije bio toliko entuzijastičan o širenju granica već se posvetio povećanju ugleda Austrije u Europi i povećanja njene diplomatske moći (osim na polju svetog rimskog carstva jer je Karl I smatrao da bi ta kruna samo donijela više beskorisnih ratova što Austriji, po mišljenju možda prepacifističnog Karla I, nije trebalo).
Kao i kod većine monarhova koji se bore na diplomatskom polju, i Karl I je navelike sklapao brakove sa susjednim zemljama. Ali ti brakovi, kao što se kasnije pokazalo, nisu služili samo povećavanju dobrih odnosa. Nakon dvije godine, Hapsburgovci su se smatrali najmoćnijom plemenitaškom obitelji u Europi. Kako je Karl I. zadržao bliske veze sa svim članovima obitelji izvan Austrije, Austrijska diplomatska moć je navelike porasla.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/02-1.jpg?t=1260269984
Karl I. je također potpisao ugovor sa švapskom obitelji Fugger čime su Fuggerovi dobili određene feudalne posjede i vodstvo u Austrijskoj narodnoj banci a Austrija povećala svoju ekonomsku moć.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/03.jpg?t=1260269746
Kad se govori o rastu ekonomske moći valja spomenuti i otvaranje tržišta u Beču. Sam Karl I. je namjeravao otvoriti to tržište u Tyrolu, ali ga je plemstvo nagovorilo da to tržište ipak otvori u Beču. Ipak, Karl I. nije odustao od Tyrola već je namjeravao kasnije i tamo otvoriti tržište (ambicija koja se nije ostvarila radi njegove iznenadne smrti u godini 1420).
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/04.jpg?t=1260269633
Smrt Ferdinanda Bysyzinskog ostavila je Karla I. vrijednog savjetnika, osobe koja je također pomogla njegovome bratu na diplomatskoj bojišnici. Na sprovod su došli i neki Europski monarsi, a jedan od njih je bio i vladar Mantue. Karl I. je to iskoristio te je Mantua uskoro ušla u vojni savez s Austrijom. Naravno, taj savez nije trebao povećati moć Austrije već započeti zbližavanje Austrije i Mantue što će uskoro dovesti do toga da Mantua službeno postane vazal Austrije 17. Svibnja 1418.
Ipak, vladavina Karla I. nije bila bez ratova. U svibnju 1418. Mletačka republika napada Akvelijski patrijarhat i Austrija je staje u obranu Akvileje, zajedno s Bavariom i još Ženovom. Kako su njegovi generali bili zauzeti manjim pobunama na sjeveru, Karl I. je osobno vodio vojsku u zemlje Venecije i tamo doveo do dviju pobjeda: jedna je bila bitka u Trevistou čime je skoro pa uništena vojna moć Venecije (ostatke te vojske će uništiti Austrijski general Benno Zwerger). Nakon te pobjede, Karl I. i Zwerger započinju opsadu Venecije dok ostali saveznici (Bavaria, Savoy, Napulj, Ženova i Akvileja) opsjedaju Trevisto. 28. Prosinca 1418. Karl I ulazi u Veneciju... iz koje do kraja rata neće izaći jer Mlečani i dalje vladaju morem.
Neki plemići u vojsci, vođeni Gerhardom Hagedonom koji je bio bliski saveznik Albrechta i Karla, su pokušali iskoristiti situaciju te su tražiti Karla I. da ih nagradi za njihov doprinos. Karla I. je odbio što je dovelo do sukoba između njega i plemstva koje će potrajati par mjeseci ali neće imati trajnih posljedica.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/05.jpg?t=1260269634
Ako je bilo posljedica, onda je to bilo na račun samog Garhardona jer je uskoro na njegovu savjetničku stolicu sjeo njegov rival Ernst von Orberg (koji se čak pokazao i sposobnijim).
15. srpnja 1419. Venecija potpisuje mir s Austrijom i dolazi do završetka rata. Venecija je morala platiti veleknezu Austrije 25 000 dukata i mjesečni danak ovisno o vlastitim prihodima (drugim riječima, Venecija je postala vazal Austrije). Činjenica da je mir potpisao veleknez Austrije umjesto vladara Bavarie (koji je tada bio vladar svetog rimskog carstva) nadalje pokazuje sveukupnu moć Austrije na političkom polju.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/06.jpg?t=1260269634
Mletački rat su pokušali iskoristiti Slovenski seljaci i knez Slavić Frankopan te je došlo do pobune u seljaka Krainu i Hrvata u Istri. Ipak, rat je završio prije nego su pobunjenici imali vremena ojačati svoju moć i pobune su skršene.
17. ožujka 1420 veleknez Karl I. umire i na njegovo mjesto dolazi Ferdinand I.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/07.jpg?t=1260269637
Ferdinand I od Austrije, vladao od 16. ožujka 1420 do 16. svibnja 1428.
Kada je stupio na vlast, došao je na čelo stabilne "yet to be" velesile, koju su njhegovi preci proširili daleko van originalnih granica s kraja 14. stoljeća. Vjerujući u mudrost prijašnjih generacija, Ferdinand se nije uplitao u reforme tijekom prvih godina vladavine, već je svu svoju pozornost i resurse usmjerio na jačanje veza s elektorskim državama, ne bi li se domogao krune Svetog Rimskog Carstva. Kako bi proširio i trgovačku moć Austrije, poslao je trgovačka predstavništva u Veneciju, gdje su napravili početne korake u osiguranju tržišta, te Lubeck, u kojem se njegovi trgovci tek trebaju afirmirati.
Krajem 1422. godine, rivalstvo između Austrije i ostataka Bavarske je bilo na vrhuncu, posebno zbog nesuglasica oko izbora cara. Da bi u očima javnosti dobio pravovaljan razlog da pokrene vojni pohod na Bavarce, Ferdinand je dao lažirati dokumente koji su potvrđivali da upravo obitelj Habsburg po pravu ima vlast nad Bavarskom. Time su tenzije proključale i došlo je do silovitog Austrijsko-bavarskog rata, od 1423. do 1424. godine. Na stranu Austrije nije se nitko od starih saveznika usudio stati, strahujući pred moći nekolicine njemačkih država te ostalih saveznika, koji su stali na stranu Bavarske. Jedino su se dvije talijanske države, Venecija i Mantova, odazvale svojoj dužnosti kao austrijskih vazala. Vojska od 13 000 ljudi je odmah bila poslana da opsjedne Munchen, a na jugu, u Italiji, su bile dvije vojske od po 7 i 11 tisuća vojnika. Rat je odnio mnogo žrtava s obje strane, no uz vrijednu pomoć talijanskih saveznika, Ferdinand je uspio svladati najlakšu metu - Ferraru, koja je predala grad Modenu, te ratnu odštetu. Nakon toga je puna moć austrijskih snaga bila preusmjerena na Švicarsku, koja se žestoko odupirala napadima, ali je na kraju doživjela težak poraz, za što je bila kažnjena gubljenjem teritorija i postajanjem vazalom Austrije. Bavarska je jednom zauvijek bila anektirana, te se više nitko nije usudio preispitivati valjanost zahtjeva Austrije za krunu Svetog Rimskog Carstva.
http://www.imagesforme.com/upload/84abdb10.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/852b784c.jpg
Godine koje su uslijedile su protekle mirno, osim manjih pobuna koje su bile uzrokovane Ferdinandovom željom za većom centralizacijom države. Ferdinand I uživao je vlast samo na kratko vrijeme, ali je bio važna karika u afirmaciji Austrije kao vodeće europske sile. Umro je u miru, 16. svibnja 1428. godine, a na položaju ga je naslijedio sin Albrecht V.
http://www.imagesforme.com/upload/18b3b4e2.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/98902a5d.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/1cca7a07.jpg
Vladavina Alberchta V Osvajača
1428. -1456.
Mnogo se stvari može reći o Albrechtu, osim one jedne bitne - da je bio normalan. Njegova se vladavina protegla duže od svojih prethodnika, no opet uspoređujući sa njegovim ratnim uspjesima kratko. Jedan od najbriljantnijih ratnih umova 15. stoljeća nas je napustio bez ikakvog osjećaja krivnje, ostavljajući Philippu I pokorene zemlje i loše odnose sa gotovo svim susjednim državama.
Nije dugo okulišao te se odmah osvrnuo na eventualno proširenje monarhije. Njegov vid budućnosti je definitivno svrstavao Austrijance na prijestolje svijeta, a sve ostale narode germanizirane. Smatrao je da su Slaveni nepismena i primitivna rasa, te je odmah dao lažirati Austrijsko - Bohemijske granične sporove, što je eventualno rezultiralo povodom za rat kojeg je iščekivao.
http://www.imagesforme.com/upload/c88833e7.jpg
Pogled na budućeg neprijatelja, Albrecht je mudro inflitrirao administraciju države kako bi saznao kojim i kakvim trupama raspolažu
GLAVA PRVA
Austrijsko - Bohemijski rat
1431 - 1439
http://www.imagesforme.com/upload/d539bd48.jpg
Nitko nije znao što očekivati u takvom ratu, ratu u kojem su Austrijske trupe gotovo dvostruko nadjačane, no Albrecht je ipak izvrsnim manevrima konjanice uspio poraziti polovicu Mađarskih trupa te natjerati ih da potpišu mir. Njegova osvajanja bila su usmjerena na sjever, stoga mu mir bez dobitaka nije teško sjeo.
http://www.imagesforme.com/upload/095ae46a.jpg
Čak i luđak zna svoju granicu
Izvrsni manevri, taktičko planiranje, te pomoć vazala dovela su do velikog umora od rata kod neprijatelja, te napokon okupacije Bohemije.
http://www.imagesforme.com/upload/dd739811.jpg
Erz je ubrzo pao, kao i Poljske provincije
http://www.imagesforme.com/upload/1abfe3e0.jpg
Mirom u Krakowu, Austrija uzima 4 Bohemijske i 3 Poljske provincije, te zahtjeva stvaranje nezavisne Moldavije, time sprječavajući prolaz Poljskih trupa do Transilvanije, povoljan teren za poticanje pobuna i stvaranje nezavisne Transilvanije.
GLAVA DRUGA
Međuratno razdoblje
1439. - 1444
Narod pomisli da je mir napokon nastupio i da je Albercht smirio svoje osvajačke ambicije. I narod bijaše u pravu. Bar na par godina. Pet godina mira u Austriji bilo je samo teren za reformiranje vojske, stabiliziranje zemlje i ugušenje pobuna. Za to vrijeme sam se osvrnuo na ostale zemlje svijeta.
http://www.imagesforme.com/upload/3936dcce.jpg
Napulju je išlo vrlo dobro... Predobro ako se Albrechta pita.
http://www.imagesforme.com/upload/6eca74a9.jpg
Bizantsko se carstvo proširilo, Bugarska hendikepirana sa dvije preostale provincije...
http://www.imagesforme.com/upload/b3e294b7.jpg
Zlatna Horda zapada u teška vremena...
http://www.imagesforme.com/upload/d3f31b4c.jpg
Stvaranje Irske na pomolu?
GLAVA TREĆA
2. Austrijsko - Bohemijski rat
1444. - 1448.
U kasno ljeto, 1444. Albrecht dobiva razlog za napad na Bohemiju, koja još uvijek drži čvrstu alijansu sa Poljskom, a garantirana od Mađarske.
Iako mu vojska nije u punoj snazi, izvojevala je pobjedu u mnogim bitkama.
http://www.imagesforme.com/upload/a50d7ea3.jpg
Teškom se mukom Austrijska konjica probila do započetih Mađarskih opsada istočne Austrije, no opet odnijevši pobjedu i osiguravši "bijeli mir" te punu koncentraciju na sjeverno bojište.
Rat je trajao 4 godine, no najvažnije su se bitke odvile u svega godinu dana, kada su obje Poljske i Bohemijske trupe devastirane.
Svršetkom rata, 1444., Austrija uništava Poljsku i Bohemiju, ostavljajući Bohemiju na jednoj provinciji a Poljsku na dvije. Slaveni su ubijeđeni, slava velemonarhu Albrechtu Petome!
EPILOG
U najboljem su raspoloženju tekle godine od 1444., uzdizajući Austriju kao prijestonaslijednicu svijeta, te Albrechta božanskim bićem poslanim da poda slavu zasluženom narodu. No, ni bog kojega su toliko voljeli nije otporan na starost, te je od istog umro 1456. Zadnje godine prije smrti uspio je diplomatski aneksirati Veneciju, potaknuti Hrvatsku borbu za neovisnost, te uspostaviti čvrstu alijansu sa Francuskom. Biti će pamćen kao jedan od najvećih ratnih velemajstora u povijesti svijeta.
http://www.imagesforme.com/upload/deeb7570.jpg
Johnatan Terrance Marcellus, Britanski izaslanik u Austriji, za London Times
Tweetybird
09-12-2009, 23:04
Mogu reci da su bas lijepi zajedno :D
Usput, sad sam skuzio da je nas slavni Albrecht V Osvajač obdaren Military skillom od velicanstvenih 4 :rotfl:
TeraBajt
09-12-2009, 23:12
to mu samo povećava kulnes 8)
Al smo se proširili u tako malo vremena :D
Momci, nadajte se d a ne dobijem jadnog velekneza jer ću ga roleplayati...
McPingvin_v2.0
09-12-2009, 23:41
Phillipp ISje našao državu u rasulu. Nakon što je Albrecht V pokorio podosta zemalja, unutarnje uređenje države je ličilo na unutarenje uređenje jetre lokalnog alkoholičara. Shvatio je da se daljnje ratovanje ne isplati (doduše, bio je i loš vojskovođa) te se okrenuo sređivanju odnosa s drugim državama i ulaganju u proizvodnju.
Prve tri godine vladavine su prošle mirno i Phillipp I se posvetio samo unaprijeđivanju odnosa s drugim državama (posebice Francuskom koja je prijetila prekidanjem savezništva zbog loše reputacije koju je Austrija imala. Mnogi su mu prigovarali da je nerazumno ulagati u radionice i odnose s drugim državama kad se više može zaraditi ratovanjem. Ispada da su bili u krivu...
Nakon početnog mira Francuska je Austriju pozvala u pomoć u ratu protiv Avignona koji je bio u savezništvu sa Savoyom, a i imao je zagarantiranu neovisnost od strane Burgindije. Nakon brze akcije i osvajanja glavnog Savoyskog grada Austrija je prihvatila ratnu odštetu u visini 225 zlatnika te se pametno povukla.
http://www.imagesforme.com/upload/d6578d4a.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/8b15230c.jpgS
Sljedećih 9 godina je prošlo u relativnom miru: tu i tamo je bila koja pobuna koja se morala krvavo ugušiti, ali ništa ozbiljnije. Sred ljeta Francuzi su se Austriji opet obratili za pomoć, ovaj put protiv Burgindije i njihovog saveznika Badena. Brza akcija austrijske vojske je onemogućila napredovanje Badenovaca, ali Francuzi su u prekratkom roku sklopili mir i aneksirali Burgundiju da bi Austrija izvukla ikakav profit iz rata.
http://www.imagesforme.com/upload/b438bd3d.jpgS
Nedugo zatim javljaju se "problemi" s granicom te Austrija dobiva core status na provincije Meissen i Sopron.
http://www.imagesforme.com/upload/b3b54715.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/98e2f858.jpgS
Za godinu dana Francuzi opet zovu svoje vjerne saveznike u rat koji su sami započeli. Lorraine i Anhalt su bili na redu, ali ponovio se scenarij iz prošlog rata te su hrabri austrijski vojnici opet ostali praznih ruku.
http://www.imagesforme.com/upload/31f6833d.jpg
Nedugo zatim Phillipp I pokrenuo je agrokultularnu reformu, u isto vrijeme gradeći niz vjerskih objekata kako bi duhovno podigao narod, iako sam nije bio religiozan čovjek.
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_d00cafd8.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841676_eu3game2009120921503574.jpg)
Na sam Božić 1472. godine Gospodnje započeo je hrvatsko- mađarski rat. Mađarska je sa svojim saveznicima (Brandenburgom, Napuljem i Moskovskom kneževinom) napala jadnu, malu, nemoćnu, ali nadasve hrabru Hrvatsku. Austrija je priskočila svojoj saveznici i teško porazila Mađarsku u ratu koji je trajao malo manje od tri godine. Za vrijeme tog rata Austrija je osvojila Sopron, Dalamciju, Ragusu, Slavoniju i Ersekujvar, a mirovnim ugovorm prilpali su joj Sopron, Ragusa i Slavonija. Time je Dalmacija ostala izolirana od ostalih mađarskih provincija te je sama Mađarska pomaknuta na istok. Za vrijeme rata Castilla je obmanula Papu i natjerala ga da ekskomunicira Phillippa I, na što je on rekao: "Ma jebali ga ćaća!"
http://www.imagesforme.com/upload/f71ac8bf.jpgShttp://www.imagesforme.com/upload/bb493be1.jpgShttp://www.imagesforme.com/upload/cb803428.jpgShttp://www.imagesforme.com/upload/637a5b0d.jpg
Odmah nakon rata Phillipp I je krenuo u rekonstrukciju vojske i još jednu agrokulturalnu reformu kako bi osnažio državu.
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_6247ed2f.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841634_eu010.jpg)
Godinu dana kasnije, 1. veljače 1478. godine preminuo je zvog gušenja dok je svojoj priležnici otkopčavao korzet ustima. Nasljedio ga je vrlo sposoban Fanz I koji je zatekao vojsku u reformaciji i punu državnu blagajnu, no i dalje loše odnose s državama Svetog Rimskog Carstva.
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_0dc0cbf7.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841635_eu011.jpg)http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_decf416c.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841636_eu012.jpg)
TL;DR verzija:
- smanjio infamy s 22.87 na 6.32
- blagajnu napunio na 3469 novaca
- mjesečni prihod: 9.16, godišnji prihod: 326.49
- sve provincije imaju workshop, a temple fali u još 14 provincija
http://www.imagesforme.com/upload/206d5ff7.jpgS
SLAVA MI!
Sejv se aploda.
E to ja zovem zabavni AAR :D
I drago mi je vidjeti da još netko razumije ljepotu unutarnjeg uređenja države :thumbs2:
I ovime završava prva runda Succesion Gamea. Nadam se da nismo pretjerali s jačanjem jer inače za 100 godina nebumo imali šta raditi lol
Anyway, it is your turn again Tweety! Hurry up so that I can screw up the country as soon as possible! :rambo:
Tweetybird -> Akul -> Herr Schnitzel -> TeraBajt -> McPingvin_v2.0 -> ...
Albrecht IV rođen je 1377, a preuzeo je položaj vojvode Austrije i Stirije godine gospodnje 1395, sredinom ljeta. Nije bio smatran velikim vladarom, niti velikim čovjekom, jer nije povukao nikakav potez na internacionalnoj razini sve do godine gospodnje 1400. Nitko nije siguran što ga je potaklo na takve postupke, ali upravo zbog njih je njegovo ime poznato i današnjim generacijama.
Uvod u Austrijsko-Talijanske Ratove
Austrija je bila bogata zemlja, koja je živjela od vlastitih proizvoda i imala malen utjecaj u trgovini. Također, bila je prilično nepoznata za zemlju svoje veličine, i prilično mirna za zemlju svoje vojne moći. Albrecht IV 'Osvajač', kako ga je sigurno prikladno zvati, jedan je od onih ljudi bez kojih bi povijest izgledala sasvim drugačije.
Krajem godine 1399. Albrecht je započeo sa promjenama po kojima je poznat. Prije svega, osigurao je položaj Austrije kao diplomatske sile tako da je ponudio ruke svojih brojnih sestrični, sestara i rođakinja polovici europskog plemstva, a sam se vjenčao sa jednom od poljskih princeza.
Osim plemkinjama, Austrija je bila bogata i zlatom, imavši rudnike tog plemenitog metala na samom jugu svoje zemlje, te još više njih u talijanskom susjedu Akvileji. Dio tog zlata otišao je u riznice utjecajnih europskih vladara, poput nekih prinčeva izbornika, dok se ostatak uglavnom slio u vojsku. Osim što je učvrstio dominaciju kopnene vojske nad planiranom mornaricom, iako je nedugo zatim pokorio obalne regije Italije, Albrecht Osvajač povećao je omjer konjice nad pješadijom. Dok je 1399. omjer bio 1:1, pri njegovoj smrti omjer se promjenio na 3:1, ili čak 4:1. To je učinilo opsade težima, ali je dao austrijskim regimentama mobilnost koju su susjedi nedugo zatim počeli oponašati.
Još su jedan dokaz vojne dominacije koju je propagirao savjetnici koji su činili njegov vojvodski savjet. Njegov su bratić Georg von Habsburg i bavarac Gerhard Hagedorn, sposobni ljudi, bili postavljeni za najviše oficire u njegovoj vojsci, dok je bohemski diplomat
Ferdinand Byszynski preuzeo vanjsku politiku za svog monarha, nevještog u tom polju.
Osiguravši spremnu vojsku, Albrecht Osvajač upozorio je kraljeve i kneževe sjeverne Italije
da ne započinju ratove, postavivši se kao zaštitnik nemoćnih – no njegovi su planovi bili sasvim drugačiji.
http://www.imagesforme.com/upload/7cceff7e.jpg
Austrijsko-Talijanski Ratovi
1. Rat milanske agresije; Veliki Austrijsko-Milanski rat (1400-1402)
Albrecht je dobio svoju priliku u svibnju 1400. godine, kad je vladar Napulja, dominantne sile u sjevernoj Italiji, odlučio proširite svoje posjede na otok Sardiniju. Kako je bio upozoren da ne započinje takve sukobe, nitko nije mogao reći da intervencija Austrije nije bila opravdana – ali ono što je trebalo biti spasilačka misija pretvorilo se u veliko osvajanje sjeverne Italije.
Njegove su vojske krenule u rat, no njegova je naglo povečana konjica, kako nam šaljive pjesme iz tog perioda govore, bila je prepuna kukavica. Današnji su, ipak, povjesničari spremni povjerovati u takve tvrdnje, jer postoje službeni zapisi kako je ne manje od 4000 vojnika otpušteno iz vojske zbog 'ponašanja nedostojnog vojnika vojvodstva', a vojska vođena
od samog Albrechta, koji će kasnije donijeti neke briljantne vojne pobjede, poražena je u prvom sukobu od nepotpune milanske vojske.
Ipak, nakon što je uspio osigurati savez za Venecijom, kako bi učvrstio legitimnost svoje misije u sjevernoj Italiji, te pronaći sposobnije vojnike, Albrecht je proširio svoje posjede u sjevernu Italiju, okrenuvši rat u veliku pobjedu. Osiguravši tako sjevernu Italiju, Albrecht je mudro osigurao svoje zaleđe tako što je prihvatio ponuđeni savez sa Mađarskom.
http://www.imagesforme.com/upload/4ba88308.jpg
Zbog rata, Austrija je prekinula svoje neprofitabilne pokušaje da uspostavi trgovinu u Veneciji, što je uzrokovalo nemir među trgovcima, ali i ukazalo na to gdje će ležati bogatstvo Austrije. Upravo je izvor tog bogatstva – zlato – bilo razlog zašto je Albrecht ušao u još jedan talijanski rat.
2. Rat akvilejske Agresije; Rat za akvilejsko zlato (1404-1405)
Nezabrinuta upozorenjem Austrije, s kojom je imala dobre odnose, Akvileja je odlučila proglasiti rat državici Urbinu, stisnutu u srednjoj Italiji. No, Albrecht je promjenio tijek ovog rata – Akvileja je pretrpila invaziju Austrijske vojske, te je i sama Venecija uskoro proglasila rat opsjednutoj nadbiskupiji. Akvileja je pala za manje od godinu i pol, te je morala ustupiti sve svoje posjede istočno od glavnog grada nadbiskupije.
Mađarski pokušaj agresije slijedio je samo mjesecima kasnije, ali Albrecht je odlučio ne poštovati svoj savez, već radije očuvati svoju čast i poštovati potpisano primirje sa nadbiskupijom.
Jedna je od posljedica tog rata bila istarska pobuna, gdje se 12 000 ljudi dignulo na noge da se izbori za svoju slobodu, no Byszynski je svojim novcem i utjecajem uspio dogovoriti manje poreze za istarske stanovnike, te položaje za vođe pobune. Bio je to mudar potez inače agresivnog vladara, te milosrđe kakvo nikad više nije pokazao.
http://www.imagesforme.com/upload/77a1589b.jpg
Negdje u to vrijeme, Bavarski je vladar preuzeo carsku krunu, kako je ipak uspio uvjeriti i podmiti više glasača nego Albrecht, zauzet ratovima. Od tog trena, Austrija je počela sa podmičivanjem svakoga u izbornom procesu, uključujući i samu Bavarsku, novcem i brakovima.
Austrijsko-Salsburški rat i slabljenje Bavarske (1408-1411)
Austrija je pala u razdoblje mira, nešto sasvim drugačije od prijašnjih godina – vrijeme razvoja ekonomija i stabilizacije zemlje. Ipak, kao vojno orijentirana zemlja, Austrija to nije dobro podnijela, zapadajući u manje nerede, kako joj nagli manjak discipline nije donio mnogo dobroga.
http://www.imagesforme.com/upload/2434e3a0.jpg
Albrecht IV uočio je da ga taj put ne vodi nigdje, te je uposlio svoje najbolje ljude na stvaranju dokumenata koji bi cijelom svijetu ukazali da Austrija ima legitimno pravo, pet generacija unazad, na teritorije Salzburške nadbiskupije. Sa svojim sredstvima, Albrecht je, naravno, i uspio u tome, iako su se uskoro čule glasine da je dokument uistinu lažan, što je uzdrmalo reputaciju Austrije u svijetu. Ipak, dokument je poslužio svojoj svrsi:
Albrecht je okupio svoju legendarnu konjicu i pješadiju, te proglasio rat protiv Salzburga. Usamljena Austrija suočila se protiv koalicije Salzburga, oslabljenog Milana, te zauzetog bavarskog cara. Upravo je rat Bavarske i Mađarske bio ključan aspekt pobjede koja je uslijedila. I dok je glavnina vojske u teškim borbama uništila i osvojila teritorij Salzburga i većine Bavarske, priskrbivši Austriji naziv agresora, maleni je Milan pružio veliki otpor. Tek je dolazak vojvodske konjice prisilio Milan da preda svoj bivši upravni centar, Lombardiju, Austriji, te preseli dvor u Sienu.
Kasne godine
http://www.imagesforme.com/upload/12d5c797.jpg
Završivši taj težak rat, Albrecht se ponovno okrenuo financijama i diplomaciji. Osim što je poticao gradnju utvrda i štednju, te potpisao vojne saveze sa Mađarskom i Poljskom, Albrecht i Byszynski su navodno planirali uložiti mnogo zlata iz svojih rudnika kako bi poticali trgovce da uspostave centar trgovine u Beču. Ipak, rat poljske protiv Mađarske upropastio je te planove – iako je sam rat završen primirjem, sredstva su preusmjerena u vojsku, te je time dio zaliha zlata istrošen.
U zadnjoj je godini svog života Albrecht, vjerojatno uma pomračenog starošću (ili, prije, srednjim godinama), potpisao savez sa sjevernom velesilom Danskom. Prije nego je to ostvareno u ikakvom konkretnom ratu, Albrecht IV umro je, 29. ili 30. lipnja godine gospodnje 1414., na olakšanje razumnih ljudi, trgovaca i svečenika (iako je Albrecht bio duboko religiozan čovjek), te na veliku nesreću vojske, koja je pod njegovom vladavinom uživala visok položaj. Za njegovu se smrt okrivljuje sam vođa Lombarske Pobune – Geronimo Sopransi, koji ga je navodno ranio u boju.
Njegov je sin i nasljednik, Karl von Habsburg, s hitnjom pozvan iz Rajskog Palatina. Naime, nakon svađe sa svojim mladim nasljednikom, Albrecht ga je poslao na sjever, u zemlje prinčeva izbornika, kako bi učio i održavao dobre odnose.
http://www.imagesforme.com/upload/364c9b69.jpg
6 godina vladavine Karla I.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/01.jpg?t=1260269796
Petnaestogodišnja vladavina velekneza Albrechta IV povećala je granice Austrije ali i samim time i ugrozilo odnose između Austrije i ostalih Europskih država. Veleknez Karl I, za razliku od svoga brata, nije bio toliko entuzijastičan o širenju granica već se posvetio povećanju ugleda Austrije u Europi i povećanja njene diplomatske moći (osim na polju svetog rimskog carstva jer je Karl I smatrao da bi ta kruna samo donijela više beskorisnih ratova što Austriji, po mišljenju možda prepacifističnog Karla I, nije trebalo).
Kao i kod većine monarhova koji se bore na diplomatskom polju, i Karl I je navelike sklapao brakove sa susjednim zemljama. Ali ti brakovi, kao što se kasnije pokazalo, nisu služili samo povećavanju dobrih odnosa. Nakon dvije godine, Hapsburgovci su se smatrali najmoćnijom plemenitaškom obitelji u Europi. Kako je Karl I. zadržao bliske veze sa svim članovima obitelji izvan Austrije, Austrijska diplomatska moć je navelike porasla.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/02-1.jpg?t=1260269984
Karl I. je također potpisao ugovor sa švapskom obitelji Fugger čime su Fuggerovi dobili određene feudalne posjede i vodstvo u Austrijskoj narodnoj banci a Austrija povećala svoju ekonomsku moć.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/03.jpg?t=1260269746
Kad se govori o rastu ekonomske moći valja spomenuti i otvaranje tržišta u Beču. Sam Karl I. je namjeravao otvoriti to tržište u Tyrolu, ali ga je plemstvo nagovorilo da to tržište ipak otvori u Beču. Ipak, Karl I. nije odustao od Tyrola već je namjeravao kasnije i tamo otvoriti tržište (ambicija koja se nije ostvarila radi njegove iznenadne smrti u godini 1420).
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/04.jpg?t=1260269633
Smrt Ferdinanda Bysyzinskog ostavila je Karla I. vrijednog savjetnika, osobe koja je također pomogla njegovome bratu na diplomatskoj bojišnici. Na sprovod su došli i neki Europski monarsi, a jedan od njih je bio i vladar Mantue. Karl I. je to iskoristio te je Mantua uskoro ušla u vojni savez s Austrijom. Naravno, taj savez nije trebao povećati moć Austrije već započeti zbližavanje Austrije i Mantue što će uskoro dovesti do toga da Mantua službeno postane vazal Austrije 17. Svibnja 1418.
Ipak, vladavina Karla I. nije bila bez ratova. U svibnju 1418. Mletačka republika napada Akvelijski patrijarhat i Austrija je staje u obranu Akvileje, zajedno s Bavariom i još Ženovom. Kako su njegovi generali bili zauzeti manjim pobunama na sjeveru, Karl I. je osobno vodio vojsku u zemlje Venecije i tamo doveo do dviju pobjeda: jedna je bila bitka u Trevistou čime je skoro pa uništena vojna moć Venecije (ostatke te vojske će uništiti Austrijski general Benno Zwerger). Nakon te pobjede, Karl I. i Zwerger započinju opsadu Venecije dok ostali saveznici (Bavaria, Savoy, Napulj, Ženova i Akvileja) opsjedaju Trevisto. 28. Prosinca 1418. Karl I ulazi u Veneciju... iz koje do kraja rata neće izaći jer Mlečani i dalje vladaju morem.
Neki plemići u vojsci, vođeni Gerhardom Hagedonom koji je bio bliski saveznik Albrechta i Karla, su pokušali iskoristiti situaciju te su tražiti Karla I. da ih nagradi za njihov doprinos. Karla I. je odbio što je dovelo do sukoba između njega i plemstva koje će potrajati par mjeseci ali neće imati trajnih posljedica.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/05.jpg?t=1260269634
Ako je bilo posljedica, onda je to bilo na račun samog Garhardona jer je uskoro na njegovu savjetničku stolicu sjeo njegov rival Ernst von Orberg (koji se čak pokazao i sposobnijim).
15. srpnja 1419. Venecija potpisuje mir s Austrijom i dolazi do završetka rata. Venecija je morala platiti veleknezu Austrije 25 000 dukata i mjesečni danak ovisno o vlastitim prihodima (drugim riječima, Venecija je postala vazal Austrije). Činjenica da je mir potpisao veleknez Austrije umjesto vladara Bavarie (koji je tada bio vladar svetog rimskog carstva) nadalje pokazuje sveukupnu moć Austrije na političkom polju.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/06.jpg?t=1260269634
Mletački rat su pokušali iskoristiti Slovenski seljaci i knez Slavić Frankopan te je došlo do pobune u seljaka Krainu i Hrvata u Istri. Ipak, rat je završio prije nego su pobunjenici imali vremena ojačati svoju moć i pobune su skršene.
17. ožujka 1420 veleknez Karl I. umire i na njegovo mjesto dolazi Ferdinand I.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/07.jpg?t=1260269637
Ferdinand I od Austrije, vladao od 16. ožujka 1420 do 16. svibnja 1428.
Kada je stupio na vlast, došao je na čelo stabilne "yet to be" velesile, koju su njhegovi preci proširili daleko van originalnih granica s kraja 14. stoljeća. Vjerujući u mudrost prijašnjih generacija, Ferdinand se nije uplitao u reforme tijekom prvih godina vladavine, već je svu svoju pozornost i resurse usmjerio na jačanje veza s elektorskim državama, ne bi li se domogao krune Svetog Rimskog Carstva. Kako bi proširio i trgovačku moć Austrije, poslao je trgovačka predstavništva u Veneciju, gdje su napravili početne korake u osiguranju tržišta, te Lubeck, u kojem se njegovi trgovci tek trebaju afirmirati.
Krajem 1422. godine, rivalstvo između Austrije i ostataka Bavarske je bilo na vrhuncu, posebno zbog nesuglasica oko izbora cara. Da bi u očima javnosti dobio pravovaljan razlog da pokrene vojni pohod na Bavarce, Ferdinand je dao lažirati dokumente koji su potvrđivali da upravo obitelj Habsburg po pravu ima vlast nad Bavarskom. Time su tenzije proključale i došlo je do silovitog Austrijsko-bavarskog rata, od 1423. do 1424. godine. Na stranu Austrije nije se nitko od starih saveznika usudio stati, strahujući pred moći nekolicine njemačkih država te ostalih saveznika, koji su stali na stranu Bavarske. Jedino su se dvije talijanske države, Venecija i Mantova, odazvale svojoj dužnosti kao austrijskih vazala. Vojska od 13 000 ljudi je odmah bila poslana da opsjedne Munchen, a na jugu, u Italiji, su bile dvije vojske od po 7 i 11 tisuća vojnika. Rat je odnio mnogo žrtava s obje strane, no uz vrijednu pomoć talijanskih saveznika, Ferdinand je uspio svladati najlakšu metu - Ferraru, koja je predala grad Modenu, te ratnu odštetu. Nakon toga je puna moć austrijskih snaga bila preusmjerena na Švicarsku, koja se žestoko odupirala napadima, ali je na kraju doživjela težak poraz, za što je bila kažnjena gubljenjem teritorija i postajanjem vazalom Austrije. Bavarska je jednom zauvijek bila anektirana, te se više nitko nije usudio preispitivati valjanost zahtjeva Austrije za krunu Svetog Rimskog Carstva.
http://www.imagesforme.com/upload/84abdb10.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/852b784c.jpg
Godine koje su uslijedile su protekle mirno, osim manjih pobuna koje su bile uzrokovane Ferdinandovom željom za većom centralizacijom države. Ferdinand I uživao je vlast samo na kratko vrijeme, ali je bio važna karika u afirmaciji Austrije kao vodeće europske sile. Umro je u miru, 16. svibnja 1428. godine, a na položaju ga je naslijedio sin Albrecht V.
http://www.imagesforme.com/upload/18b3b4e2.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/98902a5d.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/1cca7a07.jpg
Vladavina Alberchta V Osvajača
1428. -1456.
Mnogo se stvari može reći o Albrechtu, osim one jedne bitne - da je bio normalan. Njegova se vladavina protegla duže od svojih prethodnika, no opet uspoređujući sa njegovim ratnim uspjesima kratko. Jedan od najbriljantnijih ratnih umova 15. stoljeća nas je napustio bez ikakvog osjećaja krivnje, ostavljajući Philippu I pokorene zemlje i loše odnose sa gotovo svim susjednim državama.
Nije dugo okulišao te se odmah osvrnuo na eventualno proširenje monarhije. Njegov vid budućnosti je definitivno svrstavao Austrijance na prijestolje svijeta, a sve ostale narode germanizirane. Smatrao je da su Slaveni nepismena i primitivna rasa, te je odmah dao lažirati Austrijsko - Bohemijske granične sporove, što je eventualno rezultiralo povodom za rat kojeg je iščekivao.
http://www.imagesforme.com/upload/c88833e7.jpg
Pogled na budućeg neprijatelja, Albrecht je mudro inflitrirao administraciju države kako bi saznao kojim i kakvim trupama raspolažu
GLAVA PRVA
Austrijsko - Bohemijski rat
1431 - 1439
http://www.imagesforme.com/upload/d539bd48.jpg
Nitko nije znao što očekivati u takvom ratu, ratu u kojem su Austrijske trupe gotovo dvostruko nadjačane, no Albrecht je ipak izvrsnim manevrima konjanice uspio poraziti polovicu Mađarskih trupa te natjerati ih da potpišu mir. Njegova osvajanja bila su usmjerena na sjever, stoga mu mir bez dobitaka nije teško sjeo.
http://www.imagesforme.com/upload/095ae46a.jpg
Čak i luđak zna svoju granicu
Izvrsni manevri, taktičko planiranje, te pomoć vazala dovela su do velikog umora od rata kod neprijatelja, te napokon okupacije Bohemije.
http://www.imagesforme.com/upload/dd739811.jpg
Erz je ubrzo pao, kao i Poljske provincije
http://www.imagesforme.com/upload/1abfe3e0.jpg
Mirom u Krakowu, Austrija uzima 4 Bohemijske i 3 Poljske provincije, te zahtjeva stvaranje nezavisne Moldavije, time sprječavajući prolaz Poljskih trupa do Transilvanije, povoljan teren za poticanje pobuna i stvaranje nezavisne Transilvanije.
GLAVA DRUGA
Međuratno razdoblje
1439. - 1444
Narod pomisli da je mir napokon nastupio i da je Albercht smirio svoje osvajačke ambicije. I narod bijaše u pravu. Bar na par godina. Pet godina mira u Austriji bilo je samo teren za reformiranje vojske, stabiliziranje zemlje i ugušenje pobuna. Za to vrijeme sam se osvrnuo na ostale zemlje svijeta.
http://www.imagesforme.com/upload/3936dcce.jpg
Napulju je išlo vrlo dobro... Predobro ako se Albrechta pita.
http://www.imagesforme.com/upload/6eca74a9.jpg
Bizantsko se carstvo proširilo, Bugarska hendikepirana sa dvije preostale provincije...
http://www.imagesforme.com/upload/b3e294b7.jpg
Zlatna Horda zapada u teška vremena...
http://www.imagesforme.com/upload/d3f31b4c.jpg
Stvaranje Irske na pomolu?
GLAVA TREĆA
2. Austrijsko - Bohemijski rat
1444. - 1448.
U kasno ljeto, 1444. Albrecht dobiva razlog za napad na Bohemiju, koja još uvijek drži čvrstu alijansu sa Poljskom, a garantirana od Mađarske.
Iako mu vojska nije u punoj snazi, izvojevala je pobjedu u mnogim bitkama.
http://www.imagesforme.com/upload/a50d7ea3.jpg
Teškom se mukom Austrijska konjica probila do započetih Mađarskih opsada istočne Austrije, no opet odnijevši pobjedu i osiguravši "bijeli mir" te punu koncentraciju na sjeverno bojište.
Rat je trajao 4 godine, no najvažnije su se bitke odvile u svega godinu dana, kada su obje Poljske i Bohemijske trupe devastirane.
Svršetkom rata, 1444., Austrija uništava Poljsku i Bohemiju, ostavljajući Bohemiju na jednoj provinciji a Poljsku na dvije. Slaveni su ubijeđeni, slava velemonarhu Albrechtu Petome!
EPILOG
U najboljem su raspoloženju tekle godine od 1444., uzdizajući Austriju kao prijestonaslijednicu svijeta, te Albrechta božanskim bićem poslanim da poda slavu zasluženom narodu. No, ni bog kojega su toliko voljeli nije otporan na starost, te je od istog umro 1456. Zadnje godine prije smrti uspio je diplomatski aneksirati Veneciju, potaknuti Hrvatsku borbu za neovisnost, te uspostaviti čvrstu alijansu sa Francuskom. Biti će pamćen kao jedan od najvećih ratnih velemajstora u povijesti svijeta.
http://www.imagesforme.com/upload/deeb7570.jpg
Johnatan Terrance Marcellus, Britanski izaslanik u Austriji, za London Times
Phillipp ISje našao državu u rasulu. Nakon što je Albrecht V pokorio podosta zemalja, unutarnje uređenje države je ličilo na unutarenje uređenje jetre lokalnog alkoholičara. Shvatio je da se daljnje ratovanje ne isplati (doduše, bio je i loš vojskovođa) te se okrenuo sređivanju odnosa s drugim državama i ulaganju u proizvodnju.
Prve tri godine vladavine su prošle mirno i Phillipp I se posvetio samo unaprijeđivanju odnosa s drugim državama (posebice Francuskom koja je prijetila prekidanjem savezništva zbog loše reputacije koju je Austrija imala. Mnogi su mu prigovarali da je nerazumno ulagati u radionice i odnose s drugim državama kad se više može zaraditi ratovanjem. Ispada da su bili u krivu...
Nakon početnog mira Francuska je Austriju pozvala u pomoć u ratu protiv Avignona koji je bio u savezništvu sa Savoyom, a i imao je zagarantiranu neovisnost od strane Burgindije. Nakon brze akcije i osvajanja glavnog Savoyskog grada Austrija je prihvatila ratnu odštetu u visini 225 zlatnika te se pametno povukla.
http://www.imagesforme.com/upload/d6578d4a.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/8b15230c.jpgS
Sljedećih 9 godina je prošlo u relativnom miru: tu i tamo je bila koja pobuna koja se morala krvavo ugušiti, ali ništa ozbiljnije. Sred ljeta Francuzi su se Austriji opet obratili za pomoć, ovaj put protiv Burgindije i njihovog saveznika Badena. Brza akcija austrijske vojske je onemogućila napredovanje Badenovaca, ali Francuzi su u prekratkom roku sklopili mir i aneksirali Burgundiju da bi Austrija izvukla ikakav profit iz rata.
http://www.imagesforme.com/upload/b438bd3d.jpgS
Nedugo zatim javljaju se "problemi" s granicom te Austrija dobiva core status na provincije Meissen i Sopron.
http://www.imagesforme.com/upload/b3b54715.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/98e2f858.jpgS
Za godinu dana Francuzi opet zovu svoje vjerne saveznike u rat koji su sami započeli. Lorraine i Anhalt su bili na redu, ali ponovio se scenarij iz prošlog rata te su hrabri austrijski vojnici opet ostali praznih ruku.
http://www.imagesforme.com/upload/31f6833d.jpg
Nedugo zatim Phillipp I pokrenuo je agrokultularnu reformu, u isto vrijeme gradeći niz vjerskih objekata kako bi duhovno podigao narod, iako sam nije bio religiozan čovjek.
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_d00cafd8.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841676_eu3game2009120921503574.jpg)
Na sam Božić 1472. godine Gospodnje započeo je hrvatsko- mađarski rat. Mađarska je sa svojim saveznicima (Brandenburgom, Napuljem i Moskovskom kneževinom) napala jadnu, malu, nemoćnu, ali nadasve hrabru Hrvatsku. Austrija je priskočila svojoj saveznici i teško porazila Mađarsku u ratu koji je trajao malo manje od tri godine. Za vrijeme tog rata Austrija je osvojila Sopron, Dalamciju, Ragusu, Slavoniju i Ersekujvar, a mirovnim ugovorm prilpali su joj Sopron, Ragusa i Slavonija. Time je Dalmacija ostala izolirana od ostalih mađarskih provincija te je sama Mađarska pomaknuta na istok. Za vrijeme rata Castilla je obmanula Papu i natjerala ga da ekskomunicira Phillippa I, na što je on rekao: "Ma jebali ga ćaća!"
http://www.imagesforme.com/upload/f71ac8bf.jpgShttp://www.imagesforme.com/upload/bb493be1.jpgShttp://www.imagesforme.com/upload/cb803428.jpgShttp://www.imagesforme.com/upload/637a5b0d.jpg
Odmah nakon rata Phillipp I je krenuo u rekonstrukciju vojske i još jednu agrokulturalnu reformu kako bi osnažio državu.
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_6247ed2f.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841634_eu010.jpg)
Godinu dana kasnije, 1. veljače 1478. godine preminuo je zvog gušenja dok je svojoj priležnici otkopčavao korzet ustima. Nasljedio ga je vrlo sposoban Fanz I koji je zatekao vojsku u reformaciji i punu državnu blagajnu, no i dalje loše odnose s državama Svetog Rimskog Carstva.
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_0dc0cbf7.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841635_eu011.jpg)http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_decf416c.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841636_eu012.jpg)
TL;DR verzija:
- smanjio infamy s 22.87 na 6.32
- blagajnu napunio na 3469 novaca
- mjesečni prihod: 9.16, godišnji prihod: 326.49
- sve provincije imaju workshop, a temple fali u još 14 provincija
http://www.imagesforme.com/upload/206d5ff7.jpgS
TeraBajt
09-12-2009, 23:51
42 peace offer value :(
nego, gg, ekonomija sve, ae, mogo sam to i ja da sam igrao nekih 20 godina vise:P
McPingvin_v2.0
10-12-2009, 00:04
Terabajtov sejv (ako netko želi vidjeti što me zapalo) (http://www.speedyshare.com/files/19713031/Philippbkp.eu3)
Moj sejv (za ljude koji žele vidjeti kako će Tweety uživati :P) (http://www.speedyshare.com/files/19713158/Novimonarh.eu3)
@ Aral - ma nije to toliko zabavno koliko omogućava da poslije radiš što ti je volja... Tweety može ratovati s Kinom ako mu se sprdne :>
Tweetybird
10-12-2009, 14:26
Uu, jako veselo. Ali nema brige, sad kad imamo drzavu cu poceti tako roleplayati da cemo vjerojatno biti na 3 provincije kad zavrsim :D
Odigrat cu veceras, iako nisam 100% siguran da cu napisati AAR. Ako ne, napisat cu ga sutra popodne.
Paradox Interactive nam daje Božićni poklon: HTTT Demo!!!!!
(Prokleti Paradox... moram danas napraviti Seminar T_T)
Mirror 1 (http://www.gamersgate.com/demos/EU3_HeirToTheThrone_DEMO2.exe)
Mirrow 2 (http://www.paradoxplaza.com/EU3_HeirToTheThrone_DEMO.exe)
Tweetybird
10-12-2009, 15:01
Volim ih i mrzim u isto vrijeme >=O
Sad ne znam da li cu zavrsiti igru na vrijeme :P
SpeedyCro
10-12-2009, 16:49
Ljudi imam problem s EU 3
skinuo sam novu verziju 3.2 i 99% pokraina je religije "animist"
Jel to tako ili je to neka greška???
Odi u direktorij gdje ti je instalirana igra, pa u mapu map i izbriši mapu cache. Možda to pomogne.
SpeedyCro
10-12-2009, 16:55
Odi u direktorij gdje ti je instalirana igra, pa u mapu map i izbriši mapu cache. Možda to pomogne.
tnx ..... sad je ok :D
BTW, demo traje 58 godina... možda čak i uspijem formirati HRE u to vrijeme ;)
Tweetybird
10-12-2009, 17:29
Samo daj!
Dokazano je izvedivo, kazu igraci
McPingvin_v2.0
10-12-2009, 17:32
Skida see, 81% :D
Tweetybird
10-12-2009, 20:17
Budala je umrla za 5 godina, pa evo sad pišem.
Placeholder
Lažeš! Ubio si ga osobno kako bi se mogao posvetiti HTTT-u :P
Oh, i dobro došao u klub kratkovječnih monarhova.
Tweetybird
10-12-2009, 21:15
Bla, prekasno za edit. I pardon, 7 godina.
Uploada se save, bude za koju, valjda.
7. Svibanj, 1822.
Beč
Poštovani gosp. Wiertz,
Iznimno mi je drago što ste izrazili interes za period od 1478-1485. godine Našeg Gospodina, a još mi je više drago što Vam ja mogu ponuditi svoje znanje, kako sam se specijalizirao za povijest Austrije u 15. stoljeću.
Kako vjerojatno znate, Phillip I otišao je Našem Gospodinu prvog veljače te godine. Bilo je to vrijeme u kojem su se nemiri osvajanja Phillipa I i Albrechta Osvajača (V, ne IV) počeli smirivati, ali frikcija i hladni rat među velesilama bili su pri vrhuncu baš u tom periodu. Trgovcima je život bio nemoguć, tuče su u tavernama počivale zbog nacionalnosti, a bilo gdje van Carstva prosuli bi vam crijeva, ako se smijem tako izraziti, kad bi vas čuli kako govorite jezik Germana.
Franz I (Rođen Franz Karl von Hapsburg) bio je nadvojvoda koji je, kako njegovi suvremenici kažu, imao potencijala. Ipak, anali povjesti ne govore u njegovu korist. Danas ga nazivamo naglim, okrutnim, militantim oportunistom. Ipak, malo koji Austrijanac neće prepoznati njegovo ime.
U njegovo je doba Austrija često bila podvrgnuta pobunama, a bila je okružena velesilama. S juga pritiskao ju je Napulj, sa istoka Mađarska, te ogromna Litva. Nad njom se nadvisivala Danska, a na zapadu se širila moćna Francuska. Ipak, Austrijski su vladari imali dozu mudrosti (ponekad i ludosti, vjerojatno zbog incestuoznog razmnožavanja).
Kako su nacionalisti i ljutiti seljaci trgali zemlju, Franz je naredio da se povećaju Austrijske vojske, te je zapovijedio da se započne gradnja onoga što će jednog dana postati Austrijska Mornarica. Ipak, njegova je zemlja bila, iako neizmjerno bogata i veoma snažna, na lošem glasu. Već su u samom početku Hrvatska i Francuska napustile svoj savez sa Austrijom – Hrvatska zbog odbijanja Austrije da joj prepusti grad Dubrovnik, a Francuska jer je Castilla brzo ispravila 'pogrešku' i zamolila papu da izopći Franza iz katoličke crkve, s čim Sveti Otac nije imao problema.
http://www.imagesforme.com/upload/9d6a788c.jpg
Ipak, Franz I isprva se postavio kao mirotvorac. Službeno je upozorio svoje susjede da ne započinju ratove, kako bi se srednja i istočna europa napokon umirile. Ipak, kad je Litva napala Moldaviju, koju je Mađarska hrabro branila, Franz I se pravio da nije napravio ništa takvoga, te je mirno nastavio svojim poslom, iako je odlučio unajmiti generala (Georga Polla, ako me sjećanje ne vara) i još koju regimentu, kako bi sljedeći put mogao iskoristiti priliku.
http://www.imagesforme.com/upload/2042a0d6.jpg
Dok je Europa bila zaokupljena izborom novog cara (Karla I od Brandenburga), Franzovi su se administratori zaposlili i lažirali karte prema kojima milanska Siena uopće ne pripadaSMilanu, već očito Austriji. Kako je Austrija ipak bila velika europska sila, svi su složno zakimali glavama. Ipak, Franz nije napravio ono što su svi mislili da hoće – napao Milan.
Njegovi su pak špijuni poslani da infiltriraju vlast velikih susjeda, te da novčano pomažu pobunjeničkim frakcijama (bar oni koji su otkriveni na djelu, vjerojatno ih je bilo i više od tih pišljivih tri ili četiri).
http://www.imagesforme.com/upload/40c834d3.jpg
Dok je Litva osvajala Mađarsku, Franz je napravio ono zbog čega ga danas zovu pogrdnim imenima – napao je Meissen, na koji je navodno imao ancestralno pravo, te je tako započeo Austrijsko – Germanski Rat, poznat i kao Četverogodišnji Rat. Koalicija Brandenburg-Teutonski Red-Meissen-Münster-Rajnski Palatinat-Thuringia-Baden podigla se na oružje protiv Austrije. I dok su neprijatelji bili zauzeti na istoku, Franz je sam poveo svoje vojske na zapad.
http://www.imagesforme.com/upload/9a144d48.jpg
Sjeverne su članice unije izgubile svoje vojske već u prvim danima rata, te su odmah opsjedane, dok su članice na jugu, dublje u Carstvu, neko vrijeme bile zaštićene. Jedino su Baden-Palatinat pružili kakav otpor njegovom napredovanju, sve dok Palatinat nije ušao u Protufrancusku koaliciju i bio pogažen od strane Austrijanaca i Francuza. Kako bi austrijske vojske bile spremne i za teže sukobe, ovaj rat je bio iskorišten kako bi se provjerila efikasnost famoznog 'Austrijskog Drila'.
http://www.imagesforme.com/upload/ec638cc4.jpg
Kako su sve utvrde padale jedna za drugom, neke sa samo danima razmaka među sobom, potpisivani su mirovi, za zlatnike i teritorij. Teutonci su tako prepustili Austriji prolaz na Baltik. Brandenburg se odrekao Neumarka i slobode u korist Austrije, te carske krune u korist Rajnskog Palatinata. Baden je nudio svoj teritorij, ali Franz nije htio granicu sa Francuzima, te im je uzeo samo zlatne dukate. Karl I od Palatinata (Drugi Karl I, prvi je bio Brandenburški), odrekao se Frankena, slobode i krune, te je Thuringenski vladar postao Car – iako je to bilo samo simbolički, kako je i Thuringen bio opsjednut od strane Austrije, a kralj u progonstvu. Meissen je anektiran od strane Franza, kako bi zadovoljio proizvođače zemljopisnih karata.
http://www.imagesforme.com/upload/d031bb81.jpg
I kako je Mađarska postala tek manjom istočnom silom, a Rusi su i dalje ratovali, Franz je krenuo na Münster, da i od njih izvuče zlatnike. Dok je opsjedao glavni grad umro je njegov savjetnik i prijatelj Wilhelm von Waldstein. Samo malo kasnije, i sam je Franz I umro od dizenterije, te je tron pripao Maximilianu I, njegovom mlađem bratu, o kojem ću vam pisati kasnijom prilikom. I dok je Franz imao diplomatskog talenta, jedini potez u tom smjeru koji je napravio bilo je potplaćivanje Mantue da ih anektira. Ali, više ćete čuti kasnije.
http://www.imagesforme.com/upload/894ac14f.jpg
Vaš,
Markgrof Adolf von Hagedorn
Zivio Maximilian I (Za razliku od njegovih kratkovijecnih predaka) (http://www.speedyshare.com/files/19725544/Max.eu3)
McPingvin_v2.0
10-12-2009, 21:59
Daj samo reci koliko je infamy trenutno i kako stoji kesica, tj.: koliko si ju ispraznio? :P
Tweetybird
10-12-2009, 22:12
Jao, sto sam uvrijeden! :shock:
Napunio sam nam kesu na 5257 dukata, infamy je 10.06.
4.36 mjesecno sa punim upkeepom za flotu i vojsku.
309.98 svakog 1.1. te 25 prestige-a.
Workshopove nisam dodao u svijeze provincije, temple-ove nisam dirao, iskreno ih rijetko gradim.
Kao Idea sam uzeo drill. Nisam pretvorio u carstvo jer je situacija opasna, inace bih, cisto zbog lijepog administrativnog bonusa. Kasnije se moze Absolute ili nesto takvo.
Sto se tice peace-a, naravno nista ne mogu vise napraviti, ali predlazem da se Thuringen vazalizira cisto da se eliminira jos jedan car, iz zabave :P A iz Münstera se mogu izvuci novci i mozda besplatni rat protiv Danske.
McPingvin_v2.0
10-12-2009, 22:18
Haha :)
Fino, kolega, svaka čast. Peremo dalje ^^
Da se i ja javim, nakon reinstalla opet radi i mislim da neće više biti problema. Inače igram s Poljskom i rasturam, budem bacio par screenova poslije.
TeraBajt
10-12-2009, 23:06
trenutno igram sa milanom, za 10-ak godina cu dobit core na rim i stvorit italiju. also, drzim prostor italije i zapadnu obalu jadrana i Hrvatska postoji, ali samo sa 2 provincije(slavonijom i osijekom)
Vidio Save.
Izvrstan kralj za moj stil (administracija i diplomacija) + država koja je diplomatski u k***u = zabavne godine
McPingvin_v2.0
11-12-2009, 11:24
Majko mila, ova ekspanzija je spamfest, osjećam se kao da igram RoN kad svi počnu istraživati one zadnje četiri tehnologije :D
Trebat će mi pola sata da podesim da me NE ZANIMA kad netko prekine ili napravi trgovački savez :>
Ako se ne varam, samo možeš kliknuti desnom tipkom na poruku i odabrati da ti ne prikazuje.
Mada su te poruke dobre ako igraš s trgovačkom republikom jer će ti pokazivati što je tvoj rival osvojio.
Ali pravi spamfest se meni dogodio kad sam s Castillom završio u ratu pa mi je misija "Discover La Plata" failala pa se dobila pa se failala pa se dobila pa se failala...
Ali AI zna itekako dobro kad proglasiti rat. Tako mi je Aragon proglasio rat bez razloga. Prvo mi nije bilo jasno zašto je to napravio, ali kad sam dobio još dva rata bilo mi je jasno: na diplomatskoj slici je vidio da ima on ih koji će me napasti kad sam slab a AI zna onu "Najbolja objava rata je objava onome tko je već u ratu". Mudar potez od strane Aragona, posebno kad se uzme u obzir da sam im dao svu silu zlata i maknuo coreove samo tako da se usredotočim na ostale ratove.
Jedan od ta dva rata je bio kad mi je Engleska proglasila kolonijalni rat i Portugal mu se pridružio. Opet mi nije bilo jasno na početku zašto su mi Englezi proglasili rat i niti u jednom me trenutku napali, ali sam onda shvatio da je to bilo zato da me Portugal može bez većih problema napasti. I kad sam izmlatio Portugal (samo Concede Defeat jer mi uzimanje njihovih provincija nije bilo u ambicijama) Englezi se nisu bunili protiv bijelog mira...
Zaključak: AI je lukav... kao da HTTT već nije dovoljno zanimljiv.
Tweetybird
11-12-2009, 18:30
Da, imam slicna iskustva, plus cesti crashevi. Ali kazu da je finalna verzija stabilnija i da se PU i Inheritence puno teze dogadaju. Za sad je odlicno, smo sto ce se, bojim se, morati malo balansirati.
Nego, samo da najavim, nisam od mogucnosti da igram Pon-Cet, tako da mi sigurno nece smetati ako se igra razvuce zbog HttT-a :P
Ovaj mi je vladar vladao čak 3 godine dulje :D
Albrecht IV rođen je 1377, a preuzeo je položaj vojvode Austrije i Stirije godine gospodnje 1395, sredinom ljeta. Nije bio smatran velikim vladarom, niti velikim čovjekom, jer nije povukao nikakav potez na internacionalnoj razini sve do godine gospodnje 1400. Nitko nije siguran što ga je potaklo na takve postupke, ali upravo zbog njih je njegovo ime poznato i današnjim generacijama.
Uvod u Austrijsko-Talijanske Ratove
Austrija je bila bogata zemlja, koja je živjela od vlastitih proizvoda i imala malen utjecaj u trgovini. Također, bila je prilično nepoznata za zemlju svoje veličine, i prilično mirna za zemlju svoje vojne moći. Albrecht IV 'Osvajač', kako ga je sigurno prikladno zvati, jedan je od onih ljudi bez kojih bi povijest izgledala sasvim drugačije.
Krajem godine 1399. Albrecht je započeo sa promjenama po kojima je poznat. Prije svega, osigurao je položaj Austrije kao diplomatske sile tako da je ponudio ruke svojih brojnih sestrični, sestara i rođakinja polovici europskog plemstva, a sam se vjenčao sa jednom od poljskih princeza.
Osim plemkinjama, Austrija je bila bogata i zlatom, imavši rudnike tog plemenitog metala na samom jugu svoje zemlje, te još više njih u talijanskom susjedu Akvileji. Dio tog zlata otišao je u riznice utjecajnih europskih vladara, poput nekih prinčeva izbornika, dok se ostatak uglavnom slio u vojsku. Osim što je učvrstio dominaciju kopnene vojske nad planiranom mornaricom, iako je nedugo zatim pokorio obalne regije Italije, Albrecht Osvajač povećao je omjer konjice nad pješadijom. Dok je 1399. omjer bio 1:1, pri njegovoj smrti omjer se promjenio na 3:1, ili čak 4:1. To je učinilo opsade težima, ali je dao austrijskim regimentama mobilnost koju su susjedi nedugo zatim počeli oponašati.
Još su jedan dokaz vojne dominacije koju je propagirao savjetnici koji su činili njegov vojvodski savjet. Njegov su bratić Georg von Habsburg i bavarac Gerhard Hagedorn, sposobni ljudi, bili postavljeni za najviše oficire u njegovoj vojsci, dok je bohemski diplomat
Ferdinand Byszynski preuzeo vanjsku politiku za svog monarha, nevještog u tom polju.
Osiguravši spremnu vojsku, Albrecht Osvajač upozorio je kraljeve i kneževe sjeverne Italije
da ne započinju ratove, postavivši se kao zaštitnik nemoćnih – no njegovi su planovi bili sasvim drugačiji.
http://www.imagesforme.com/upload/7cceff7e.jpg
Austrijsko-Talijanski Ratovi
1. Rat milanske agresije; Veliki Austrijsko-Milanski rat (1400-1402)
Albrecht je dobio svoju priliku u svibnju 1400. godine, kad je vladar Napulja, dominantne sile u sjevernoj Italiji, odlučio proširite svoje posjede na otok Sardiniju. Kako je bio upozoren da ne započinje takve sukobe, nitko nije mogao reći da intervencija Austrije nije bila opravdana – ali ono što je trebalo biti spasilačka misija pretvorilo se u veliko osvajanje sjeverne Italije.
Njegove su vojske krenule u rat, no njegova je naglo povečana konjica, kako nam šaljive pjesme iz tog perioda govore, bila je prepuna kukavica. Današnji su, ipak, povjesničari spremni povjerovati u takve tvrdnje, jer postoje službeni zapisi kako je ne manje od 4000 vojnika otpušteno iz vojske zbog 'ponašanja nedostojnog vojnika vojvodstva', a vojska vođena
od samog Albrechta, koji će kasnije donijeti neke briljantne vojne pobjede, poražena je u prvom sukobu od nepotpune milanske vojske.
Ipak, nakon što je uspio osigurati savez za Venecijom, kako bi učvrstio legitimnost svoje misije u sjevernoj Italiji, te pronaći sposobnije vojnike, Albrecht je proširio svoje posjede u sjevernu Italiju, okrenuvši rat u veliku pobjedu. Osiguravši tako sjevernu Italiju, Albrecht je mudro osigurao svoje zaleđe tako što je prihvatio ponuđeni savez sa Mađarskom.
http://www.imagesforme.com/upload/4ba88308.jpg
Zbog rata, Austrija je prekinula svoje neprofitabilne pokušaje da uspostavi trgovinu u Veneciji, što je uzrokovalo nemir među trgovcima, ali i ukazalo na to gdje će ležati bogatstvo Austrije. Upravo je izvor tog bogatstva – zlato – bilo razlog zašto je Albrecht ušao u još jedan talijanski rat.
2. Rat akvilejske Agresije; Rat za akvilejsko zlato (1404-1405)
Nezabrinuta upozorenjem Austrije, s kojom je imala dobre odnose, Akvileja je odlučila proglasiti rat državici Urbinu, stisnutu u srednjoj Italiji. No, Albrecht je promjenio tijek ovog rata – Akvileja je pretrpila invaziju Austrijske vojske, te je i sama Venecija uskoro proglasila rat opsjednutoj nadbiskupiji. Akvileja je pala za manje od godinu i pol, te je morala ustupiti sve svoje posjede istočno od glavnog grada nadbiskupije.
Mađarski pokušaj agresije slijedio je samo mjesecima kasnije, ali Albrecht je odlučio ne poštovati svoj savez, već radije očuvati svoju čast i poštovati potpisano primirje sa nadbiskupijom.
Jedna je od posljedica tog rata bila istarska pobuna, gdje se 12 000 ljudi dignulo na noge da se izbori za svoju slobodu, no Byszynski je svojim novcem i utjecajem uspio dogovoriti manje poreze za istarske stanovnike, te položaje za vođe pobune. Bio je to mudar potez inače agresivnog vladara, te milosrđe kakvo nikad više nije pokazao.
http://www.imagesforme.com/upload/77a1589b.jpg
Negdje u to vrijeme, Bavarski je vladar preuzeo carsku krunu, kako je ipak uspio uvjeriti i podmiti više glasača nego Albrecht, zauzet ratovima. Od tog trena, Austrija je počela sa podmičivanjem svakoga u izbornom procesu, uključujući i samu Bavarsku, novcem i brakovima.
Austrijsko-Salsburški rat i slabljenje Bavarske (1408-1411)
Austrija je pala u razdoblje mira, nešto sasvim drugačije od prijašnjih godina – vrijeme razvoja ekonomija i stabilizacije zemlje. Ipak, kao vojno orijentirana zemlja, Austrija to nije dobro podnijela, zapadajući u manje nerede, kako joj nagli manjak discipline nije donio mnogo dobroga.
http://www.imagesforme.com/upload/2434e3a0.jpg
Albrecht IV uočio je da ga taj put ne vodi nigdje, te je uposlio svoje najbolje ljude na stvaranju dokumenata koji bi cijelom svijetu ukazali da Austrija ima legitimno pravo, pet generacija unazad, na teritorije Salzburške nadbiskupije. Sa svojim sredstvima, Albrecht je, naravno, i uspio u tome, iako su se uskoro čule glasine da je dokument uistinu lažan, što je uzdrmalo reputaciju Austrije u svijetu. Ipak, dokument je poslužio svojoj svrsi:
Albrecht je okupio svoju legendarnu konjicu i pješadiju, te proglasio rat protiv Salzburga. Usamljena Austrija suočila se protiv koalicije Salzburga, oslabljenog Milana, te zauzetog bavarskog cara. Upravo je rat Bavarske i Mađarske bio ključan aspekt pobjede koja je uslijedila. I dok je glavnina vojske u teškim borbama uništila i osvojila teritorij Salzburga i većine Bavarske, priskrbivši Austriji naziv agresora, maleni je Milan pružio veliki otpor. Tek je dolazak vojvodske konjice prisilio Milan da preda svoj bivši upravni centar, Lombardiju, Austriji, te preseli dvor u Sienu.
Kasne godine
http://www.imagesforme.com/upload/12d5c797.jpg
Završivši taj težak rat, Albrecht se ponovno okrenuo financijama i diplomaciji. Osim što je poticao gradnju utvrda i štednju, te potpisao vojne saveze sa Mađarskom i Poljskom, Albrecht i Byszynski su navodno planirali uložiti mnogo zlata iz svojih rudnika kako bi poticali trgovce da uspostave centar trgovine u Beču. Ipak, rat poljske protiv Mađarske upropastio je te planove – iako je sam rat završen primirjem, sredstva su preusmjerena u vojsku, te je time dio zaliha zlata istrošen.
U zadnjoj je godini svog života Albrecht, vjerojatno uma pomračenog starošću (ili, prije, srednjim godinama), potpisao savez sa sjevernom velesilom Danskom. Prije nego je to ostvareno u ikakvom konkretnom ratu, Albrecht IV umro je, 29. ili 30. lipnja godine gospodnje 1414., na olakšanje razumnih ljudi, trgovaca i svečenika (iako je Albrecht bio duboko religiozan čovjek), te na veliku nesreću vojske, koja je pod njegovom vladavinom uživala visok položaj. Za njegovu se smrt okrivljuje sam vođa Lombarske Pobune – Geronimo Sopransi, koji ga je navodno ranio u boju.
Njegov je sin i nasljednik, Karl von Habsburg, s hitnjom pozvan iz Rajskog Palatina. Naime, nakon svađe sa svojim mladim nasljednikom, Albrecht ga je poslao na sjever, u zemlje prinčeva izbornika, kako bi učio i održavao dobre odnose.
http://www.imagesforme.com/upload/364c9b69.jpg
6 godina vladavine Karla I.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/01.jpg?t=1260269796
Petnaestogodišnja vladavina velekneza Albrechta IV povećala je granice Austrije ali i samim time i ugrozilo odnose između Austrije i ostalih Europskih država. Veleknez Karl I, za razliku od svoga brata, nije bio toliko entuzijastičan o širenju granica već se posvetio povećanju ugleda Austrije u Europi i povećanja njene diplomatske moći (osim na polju svetog rimskog carstva jer je Karl I smatrao da bi ta kruna samo donijela više beskorisnih ratova što Austriji, po mišljenju možda prepacifističnog Karla I, nije trebalo).
Kao i kod većine monarhova koji se bore na diplomatskom polju, i Karl I je navelike sklapao brakove sa susjednim zemljama. Ali ti brakovi, kao što se kasnije pokazalo, nisu služili samo povećavanju dobrih odnosa. Nakon dvije godine, Hapsburgovci su se smatrali najmoćnijom plemenitaškom obitelji u Europi. Kako je Karl I. zadržao bliske veze sa svim članovima obitelji izvan Austrije, Austrijska diplomatska moć je navelike porasla.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/02-1.jpg?t=1260269984
Karl I. je također potpisao ugovor sa švapskom obitelji Fugger čime su Fuggerovi dobili određene feudalne posjede i vodstvo u Austrijskoj narodnoj banci a Austrija povećala svoju ekonomsku moć.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/03.jpg?t=1260269746
Kad se govori o rastu ekonomske moći valja spomenuti i otvaranje tržišta u Beču. Sam Karl I. je namjeravao otvoriti to tržište u Tyrolu, ali ga je plemstvo nagovorilo da to tržište ipak otvori u Beču. Ipak, Karl I. nije odustao od Tyrola već je namjeravao kasnije i tamo otvoriti tržište (ambicija koja se nije ostvarila radi njegove iznenadne smrti u godini 1420).
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/04.jpg?t=1260269633
Smrt Ferdinanda Bysyzinskog ostavila je Karla I. vrijednog savjetnika, osobe koja je također pomogla njegovome bratu na diplomatskoj bojišnici. Na sprovod su došli i neki Europski monarsi, a jedan od njih je bio i vladar Mantue. Karl I. je to iskoristio te je Mantua uskoro ušla u vojni savez s Austrijom. Naravno, taj savez nije trebao povećati moć Austrije već započeti zbližavanje Austrije i Mantue što će uskoro dovesti do toga da Mantua službeno postane vazal Austrije 17. Svibnja 1418.
Ipak, vladavina Karla I. nije bila bez ratova. U svibnju 1418. Mletačka republika napada Akvelijski patrijarhat i Austrija je staje u obranu Akvileje, zajedno s Bavariom i još Ženovom. Kako su njegovi generali bili zauzeti manjim pobunama na sjeveru, Karl I. je osobno vodio vojsku u zemlje Venecije i tamo doveo do dviju pobjeda: jedna je bila bitka u Trevistou čime je skoro pa uništena vojna moć Venecije (ostatke te vojske će uništiti Austrijski general Benno Zwerger). Nakon te pobjede, Karl I. i Zwerger započinju opsadu Venecije dok ostali saveznici (Bavaria, Savoy, Napulj, Ženova i Akvileja) opsjedaju Trevisto. 28. Prosinca 1418. Karl I ulazi u Veneciju... iz koje do kraja rata neće izaći jer Mlečani i dalje vladaju morem.
Neki plemići u vojsci, vođeni Gerhardom Hagedonom koji je bio bliski saveznik Albrechta i Karla, su pokušali iskoristiti situaciju te su tražiti Karla I. da ih nagradi za njihov doprinos. Karla I. je odbio što je dovelo do sukoba između njega i plemstva koje će potrajati par mjeseci ali neće imati trajnih posljedica.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/05.jpg?t=1260269634
Ako je bilo posljedica, onda je to bilo na račun samog Garhardona jer je uskoro na njegovu savjetničku stolicu sjeo njegov rival Ernst von Orberg (koji se čak pokazao i sposobnijim).
15. srpnja 1419. Venecija potpisuje mir s Austrijom i dolazi do završetka rata. Venecija je morala platiti veleknezu Austrije 25 000 dukata i mjesečni danak ovisno o vlastitim prihodima (drugim riječima, Venecija je postala vazal Austrije). Činjenica da je mir potpisao veleknez Austrije umjesto vladara Bavarie (koji je tada bio vladar svetog rimskog carstva) nadalje pokazuje sveukupnu moć Austrije na političkom polju.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/06.jpg?t=1260269634
Mletački rat su pokušali iskoristiti Slovenski seljaci i knez Slavić Frankopan te je došlo do pobune u seljaka Krainu i Hrvata u Istri. Ipak, rat je završio prije nego su pobunjenici imali vremena ojačati svoju moć i pobune su skršene.
17. ožujka 1420 veleknez Karl I. umire i na njegovo mjesto dolazi Ferdinand I.
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/07.jpg?t=1260269637
Ferdinand I od Austrije, vladao od 16. ožujka 1420 do 16. svibnja 1428.
Kada je stupio na vlast, došao je na čelo stabilne "yet to be" velesile, koju su njhegovi preci proširili daleko van originalnih granica s kraja 14. stoljeća. Vjerujući u mudrost prijašnjih generacija, Ferdinand se nije uplitao u reforme tijekom prvih godina vladavine, već je svu svoju pozornost i resurse usmjerio na jačanje veza s elektorskim državama, ne bi li se domogao krune Svetog Rimskog Carstva. Kako bi proširio i trgovačku moć Austrije, poslao je trgovačka predstavništva u Veneciju, gdje su napravili početne korake u osiguranju tržišta, te Lubeck, u kojem se njegovi trgovci tek trebaju afirmirati.
Krajem 1422. godine, rivalstvo između Austrije i ostataka Bavarske je bilo na vrhuncu, posebno zbog nesuglasica oko izbora cara. Da bi u očima javnosti dobio pravovaljan razlog da pokrene vojni pohod na Bavarce, Ferdinand je dao lažirati dokumente koji su potvrđivali da upravo obitelj Habsburg po pravu ima vlast nad Bavarskom. Time su tenzije proključale i došlo je do silovitog Austrijsko-bavarskog rata, od 1423. do 1424. godine. Na stranu Austrije nije se nitko od starih saveznika usudio stati, strahujući pred moći nekolicine njemačkih država te ostalih saveznika, koji su stali na stranu Bavarske. Jedino su se dvije talijanske države, Venecija i Mantova, odazvale svojoj dužnosti kao austrijskih vazala. Vojska od 13 000 ljudi je odmah bila poslana da opsjedne Munchen, a na jugu, u Italiji, su bile dvije vojske od po 7 i 11 tisuća vojnika. Rat je odnio mnogo žrtava s obje strane, no uz vrijednu pomoć talijanskih saveznika, Ferdinand je uspio svladati najlakšu metu - Ferraru, koja je predala grad Modenu, te ratnu odštetu. Nakon toga je puna moć austrijskih snaga bila preusmjerena na Švicarsku, koja se žestoko odupirala napadima, ali je na kraju doživjela težak poraz, za što je bila kažnjena gubljenjem teritorija i postajanjem vazalom Austrije. Bavarska je jednom zauvijek bila anektirana, te se više nitko nije usudio preispitivati valjanost zahtjeva Austrije za krunu Svetog Rimskog Carstva.
http://www.imagesforme.com/upload/84abdb10.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/852b784c.jpg
Godine koje su uslijedile su protekle mirno, osim manjih pobuna koje su bile uzrokovane Ferdinandovom željom za većom centralizacijom države. Ferdinand I uživao je vlast samo na kratko vrijeme, ali je bio važna karika u afirmaciji Austrije kao vodeće europske sile. Umro je u miru, 16. svibnja 1428. godine, a na položaju ga je naslijedio sin Albrecht V.
http://www.imagesforme.com/upload/18b3b4e2.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/98902a5d.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/1cca7a07.jpg
Vladavina Alberchta V Osvajača
1428. -1456.
Mnogo se stvari može reći o Albrechtu, osim one jedne bitne - da je bio normalan. Njegova se vladavina protegla duže od svojih prethodnika, no opet uspoređujući sa njegovim ratnim uspjesima kratko. Jedan od najbriljantnijih ratnih umova 15. stoljeća nas je napustio bez ikakvog osjećaja krivnje, ostavljajući Philippu I pokorene zemlje i loše odnose sa gotovo svim susjednim državama.
Nije dugo okulišao te se odmah osvrnuo na eventualno proširenje monarhije. Njegov vid budućnosti je definitivno svrstavao Austrijance na prijestolje svijeta, a sve ostale narode germanizirane. Smatrao je da su Slaveni nepismena i primitivna rasa, te je odmah dao lažirati Austrijsko - Bohemijske granične sporove, što je eventualno rezultiralo povodom za rat kojeg je iščekivao.
http://www.imagesforme.com/upload/c88833e7.jpg
Pogled na budućeg neprijatelja, Albrecht je mudro inflitrirao administraciju države kako bi saznao kojim i kakvim trupama raspolažu
GLAVA PRVA
Austrijsko - Bohemijski rat
1431 - 1439
http://www.imagesforme.com/upload/d539bd48.jpg
Nitko nije znao što očekivati u takvom ratu, ratu u kojem su Austrijske trupe gotovo dvostruko nadjačane, no Albrecht je ipak izvrsnim manevrima konjanice uspio poraziti polovicu Mađarskih trupa te natjerati ih da potpišu mir. Njegova osvajanja bila su usmjerena na sjever, stoga mu mir bez dobitaka nije teško sjeo.
http://www.imagesforme.com/upload/095ae46a.jpg
Čak i luđak zna svoju granicu
Izvrsni manevri, taktičko planiranje, te pomoć vazala dovela su do velikog umora od rata kod neprijatelja, te napokon okupacije Bohemije.
http://www.imagesforme.com/upload/dd739811.jpg
Erz je ubrzo pao, kao i Poljske provincije
http://www.imagesforme.com/upload/1abfe3e0.jpg
Mirom u Krakowu, Austrija uzima 4 Bohemijske i 3 Poljske provincije, te zahtjeva stvaranje nezavisne Moldavije, time sprječavajući prolaz Poljskih trupa do Transilvanije, povoljan teren za poticanje pobuna i stvaranje nezavisne Transilvanije.
GLAVA DRUGA
Međuratno razdoblje
1439. - 1444
Narod pomisli da je mir napokon nastupio i da je Albercht smirio svoje osvajačke ambicije. I narod bijaše u pravu. Bar na par godina. Pet godina mira u Austriji bilo je samo teren za reformiranje vojske, stabiliziranje zemlje i ugušenje pobuna. Za to vrijeme sam se osvrnuo na ostale zemlje svijeta.
http://www.imagesforme.com/upload/3936dcce.jpg
Napulju je išlo vrlo dobro... Predobro ako se Albrechta pita.
http://www.imagesforme.com/upload/6eca74a9.jpg
Bizantsko se carstvo proširilo, Bugarska hendikepirana sa dvije preostale provincije...
http://www.imagesforme.com/upload/b3e294b7.jpg
Zlatna Horda zapada u teška vremena...
http://www.imagesforme.com/upload/d3f31b4c.jpg
Stvaranje Irske na pomolu?
GLAVA TREĆA
2. Austrijsko - Bohemijski rat
1444. - 1448.
U kasno ljeto, 1444. Albrecht dobiva razlog za napad na Bohemiju, koja još uvijek drži čvrstu alijansu sa Poljskom, a garantirana od Mađarske.
Iako mu vojska nije u punoj snazi, izvojevala je pobjedu u mnogim bitkama.
http://www.imagesforme.com/upload/a50d7ea3.jpg
Teškom se mukom Austrijska konjica probila do započetih Mađarskih opsada istočne Austrije, no opet odnijevši pobjedu i osiguravši "bijeli mir" te punu koncentraciju na sjeverno bojište.
Rat je trajao 4 godine, no najvažnije su se bitke odvile u svega godinu dana, kada su obje Poljske i Bohemijske trupe devastirane.
Svršetkom rata, 1444., Austrija uništava Poljsku i Bohemiju, ostavljajući Bohemiju na jednoj provinciji a Poljsku na dvije. Slaveni su ubijeđeni, slava velemonarhu Albrechtu Petome!
EPILOG
U najboljem su raspoloženju tekle godine od 1444., uzdizajući Austriju kao prijestonaslijednicu svijeta, te Albrechta božanskim bićem poslanim da poda slavu zasluženom narodu. No, ni bog kojega su toliko voljeli nije otporan na starost, te je od istog umro 1456. Zadnje godine prije smrti uspio je diplomatski aneksirati Veneciju, potaknuti Hrvatsku borbu za neovisnost, te uspostaviti čvrstu alijansu sa Francuskom. Biti će pamćen kao jedan od najvećih ratnih velemajstora u povijesti svijeta.
http://www.imagesforme.com/upload/deeb7570.jpg
Johnatan Terrance Marcellus, Britanski izaslanik u Austriji, za London Times
Phillipp ISje našao državu u rasulu. Nakon što je Albrecht V pokorio podosta zemalja, unutarnje uređenje države je ličilo na unutarenje uređenje jetre lokalnog alkoholičara. Shvatio je da se daljnje ratovanje ne isplati (doduše, bio je i loš vojskovođa) te se okrenuo sređivanju odnosa s drugim državama i ulaganju u proizvodnju.
Prve tri godine vladavine su prošle mirno i Phillipp I se posvetio samo unaprijeđivanju odnosa s drugim državama (posebice Francuskom koja je prijetila prekidanjem savezništva zbog loše reputacije koju je Austrija imala. Mnogi su mu prigovarali da je nerazumno ulagati u radionice i odnose s drugim državama kad se više može zaraditi ratovanjem. Ispada da su bili u krivu...
Nakon početnog mira Francuska je Austriju pozvala u pomoć u ratu protiv Avignona koji je bio u savezništvu sa Savoyom, a i imao je zagarantiranu neovisnost od strane Burgindije. Nakon brze akcije i osvajanja glavnog Savoyskog grada Austrija je prihvatila ratnu odštetu u visini 225 zlatnika te se pametno povukla.
http://www.imagesforme.com/upload/d6578d4a.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/8b15230c.jpgS
Sljedećih 9 godina je prošlo u relativnom miru: tu i tamo je bila koja pobuna koja se morala krvavo ugušiti, ali ništa ozbiljnije. Sred ljeta Francuzi su se Austriji opet obratili za pomoć, ovaj put protiv Burgindije i njihovog saveznika Badena. Brza akcija austrijske vojske je onemogućila napredovanje Badenovaca, ali Francuzi su u prekratkom roku sklopili mir i aneksirali Burgundiju da bi Austrija izvukla ikakav profit iz rata.
http://www.imagesforme.com/upload/b438bd3d.jpgS
Nedugo zatim javljaju se "problemi" s granicom te Austrija dobiva core status na provincije Meissen i Sopron.
http://www.imagesforme.com/upload/b3b54715.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/98e2f858.jpgS
Za godinu dana Francuzi opet zovu svoje vjerne saveznike u rat koji su sami započeli. Lorraine i Anhalt su bili na redu, ali ponovio se scenarij iz prošlog rata te su hrabri austrijski vojnici opet ostali praznih ruku.
http://www.imagesforme.com/upload/31f6833d.jpg
Nedugo zatim Phillipp I pokrenuo je agrokultularnu reformu, u isto vrijeme gradeći niz vjerskih objekata kako bi duhovno podigao narod, iako sam nije bio religiozan čovjek.
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_d00cafd8.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841676_eu3game2009120921503574.jpg)
Na sam Božić 1472. godine Gospodnje započeo je hrvatsko- mađarski rat. Mađarska je sa svojim saveznicima (Brandenburgom, Napuljem i Moskovskom kneževinom) napala jadnu, malu, nemoćnu, ali nadasve hrabru Hrvatsku. Austrija je priskočila svojoj saveznici i teško porazila Mađarsku u ratu koji je trajao malo manje od tri godine. Za vrijeme tog rata Austrija je osvojila Sopron, Dalamciju, Ragusu, Slavoniju i Ersekujvar, a mirovnim ugovorm prilpali su joj Sopron, Ragusa i Slavonija. Time je Dalmacija ostala izolirana od ostalih mađarskih provincija te je sama Mađarska pomaknuta na istok. Za vrijeme rata Castilla je obmanula Papu i natjerala ga da ekskomunicira Phillippa I, na što je on rekao: "Ma jebali ga ćaća!"
http://www.imagesforme.com/upload/f71ac8bf.jpgShttp://www.imagesforme.com/upload/bb493be1.jpgShttp://www.imagesforme.com/upload/cb803428.jpgShttp://www.imagesforme.com/upload/637a5b0d.jpg
Odmah nakon rata Phillipp I je krenuo u rekonstrukciju vojske i još jednu agrokulturalnu reformu kako bi osnažio državu.
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_6247ed2f.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841634_eu010.jpg)
Godinu dana kasnije, 1. veljače 1478. godine preminuo je zvog gušenja dok je svojoj priležnici otkopčavao korzet ustima. Nasljedio ga je vrlo sposoban Fanz I koji je zatekao vojsku u reformaciji i punu državnu blagajnu, no i dalje loše odnose s državama Svetog Rimskog Carstva.
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_0dc0cbf7.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841635_eu011.jpg)http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_decf416c.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/841636_eu012.jpg)
TL;DR verzija:
- smanjio infamy s 22.87 na 6.32
- blagajnu napunio na 3469 novaca
- mjesečni prihod: 9.16, godišnji prihod: 326.49
- sve provincije imaju workshop, a temple fali u još 14 provincija
http://www.imagesforme.com/upload/206d5ff7.jpgS
7. Svibanj, 1822.
Beč
Poštovani gosp. Wiertz,
Iznimno mi je drago što ste izrazili interes za period od 1478-1485. godine Našeg Gospodina, a još mi je više drago što Vam ja mogu ponuditi svoje znanje, kako sam se specijalizirao za povijest Austrije u 15. stoljeću.
Kako vjerojatno znate, Phillip I otišao je Našem Gospodinu prvog veljače te godine. Bilo je to vrijeme u kojem su se nemiri osvajanja Phillipa I i Albrechta Osvajača (V, ne IV) počeli smirivati, ali frikcija i hladni rat među velesilama bili su pri vrhuncu baš u tom periodu. Trgovcima je život bio nemoguć, tuče su u tavernama počivale zbog nacionalnosti, a bilo gdje van Carstva prosuli bi vam crijeva, ako se smijem tako izraziti, kad bi vas čuli kako govorite jezik Germana.
Franz I (Rođen Franz Karl von Hapsburg) bio je nadvojvoda koji je, kako njegovi suvremenici kažu, imao potencijala. Ipak, anali povjesti ne govore u njegovu korist. Danas ga nazivamo naglim, okrutnim, militantim oportunistom. Ipak, malo koji Austrijanac neće prepoznati njegovo ime.
U njegovo je doba Austrija često bila podvrgnuta pobunama, a bila je okružena velesilama. S juga pritiskao ju je Napulj, sa istoka Mađarska, te ogromna Litva. Nad njom se nadvisivala Danska, a na zapadu se širila moćna Francuska. Ipak, Austrijski su vladari imali dozu mudrosti (ponekad i ludosti, vjerojatno zbog incestuoznog razmnožavanja).
Kako su nacionalisti i ljutiti seljaci trgali zemlju, Franz je naredio da se povećaju Austrijske vojske, te je zapovijedio da se započne gradnja onoga što će jednog dana postati Austrijska Mornarica. Ipak, njegova je zemlja bila, iako neizmjerno bogata i veoma snažna, na lošem glasu. Već su u samom početku Hrvatska i Francuska napustile svoj savez sa Austrijom – Hrvatska zbog odbijanja Austrije da joj prepusti grad Dubrovnik, a Francuska jer je Castilla brzo ispravila 'pogrešku' i zamolila papu da izopći Franza iz katoličke crkve, s čim Sveti Otac nije imao problema.
http://www.imagesforme.com/upload/9d6a788c.jpg
Ipak, Franz I isprva se postavio kao mirotvorac. Službeno je upozorio svoje susjede da ne započinju ratove, kako bi se srednja i istočna europa napokon umirile. Ipak, kad je Litva napala Moldaviju, koju je Mađarska hrabro branila, Franz I se pravio da nije napravio ništa takvoga, te je mirno nastavio svojim poslom, iako je odlučio unajmiti generala (Georga Polla, ako me sjećanje ne vara) i još koju regimentu, kako bi sljedeći put mogao iskoristiti priliku.
http://www.imagesforme.com/upload/2042a0d6.jpg
Dok je Europa bila zaokupljena izborom novog cara (Karla I od Brandenburga), Franzovi su se administratori zaposlili i lažirali karte prema kojima milanska Siena uopće ne pripadaSMilanu, već očito Austriji. Kako je Austrija ipak bila velika europska sila, svi su složno zakimali glavama. Ipak, Franz nije napravio ono što su svi mislili da hoće – napao Milan.
Njegovi su pak špijuni poslani da infiltriraju vlast velikih susjeda, te da novčano pomažu pobunjeničkim frakcijama (bar oni koji su otkriveni na djelu, vjerojatno ih je bilo i više od tih pišljivih tri ili četiri).
http://www.imagesforme.com/upload/40c834d3.jpg
Dok je Litva osvajala Mađarsku, Franz je napravio ono zbog čega ga danas zovu pogrdnim imenima – napao je Meissen, na koji je navodno imao ancestralno pravo, te je tako započeo Austrijsko – Germanski Rat, poznat i kao Četverogodišnji Rat. Koalicija Brandenburg-Teutonski Red-Meissen-Münster-Rajnski Palatinat-Thuringia-Baden podigla se na oružje protiv Austrije. I dok su neprijatelji bili zauzeti na istoku, Franz je sam poveo svoje vojske na zapad.
http://www.imagesforme.com/upload/9a144d48.jpg
Sjeverne su članice unije izgubile svoje vojske već u prvim danima rata, te su odmah opsjedane, dok su članice na jugu, dublje u Carstvu, neko vrijeme bile zaštićene. Jedino su Baden-Palatinat pružili kakav otpor njegovom napredovanju, sve dok Palatinat nije ušao u Protufrancusku koaliciju i bio pogažen od strane Austrijanaca i Francuza. Kako bi austrijske vojske bile spremne i za teže sukobe, ovaj rat je bio iskorišten kako bi se provjerila efikasnost famoznog 'Austrijskog Drila'.
http://www.imagesforme.com/upload/ec638cc4.jpg
Kako su sve utvrde padale jedna za drugom, neke sa samo danima razmaka među sobom, potpisivani su mirovi, za zlatnike i teritorij. Teutonci su tako prepustili Austriji prolaz na Baltik. Brandenburg se odrekao Neumarka i slobode u korist Austrije, te carske krune u korist Rajnskog Palatinata. Baden je nudio svoj teritorij, ali Franz nije htio granicu sa Francuzima, te im je uzeo samo zlatne dukate. Karl I od Palatinata (Drugi Karl I, prvi je bio Brandenburški), odrekao se Frankena, slobode i krune, te je Thuringenski vladar postao Car – iako je to bilo samo simbolički, kako je i Thuringen bio opsjednut od strane Austrije, a kralj u progonstvu. Meissen je anektiran od strane Franza, kako bi zadovoljio proizvođače zemljopisnih karata.
http://www.imagesforme.com/upload/d031bb81.jpg
I kako je Mađarska postala tek manjom istočnom silom, a Rusi su i dalje ratovali, Franz je krenuo na Münster, da i od njih izvuče zlatnike. Dok je opsjedao glavni grad umro je njegov savjetnik i prijatelj Wilhelm von Waldstein. Samo malo kasnije, i sam je Franz I umro od dizenterije, te je tron pripao Maximilianu I, njegovom mlađem bratu, o kojem ću vam pisati kasnijom prilikom. I dok je Franz imao diplomatskog talenta, jedini potez u tom smjeru koji je napravio bilo je potplaćivanje Mantue da ih anektira. Ali, više ćete čuti kasnije.
http://www.imagesforme.com/upload/894ac14f.jpg
Vaš,
Markgrof Adolf von Hagedorn
http://www.imagesforme.com/upload/8ba677b5.bmp
Boležljivi Maximilian I je naslijedio prijestolje svoga brata godine 1483. Maximilian i Franz često su bili u sukobu oko toga kako bi trebalo vladati Austrijom. Neki čak sumnjaju da je on osoba odgovorna za smrt Franzovih sinova (u što nije teško vjerovati gledajući na činjenicu da je Maximilian bio vrlo manipulativni I prevrtljivi vladar).
U njegovim danima, Austrija je patila od velikog broja problema: skoro cijela Europa gledala je na Austriju kao nasilnu osvajačicu te Austrija nije imala niti jednog jedinog prijatelja a rat protiv Munstera i Turingije nadalje je kvario njen ugled. Čak I sam papa smatrao je Austriju zemljom kojom vladaju vragovi a činjenica da je narod živio nemoralnim načinom života radi nedostatka crkvi nadalje je potkrijepljivalo tu činjenicu. Nemojmo niti govoriti o osvojenim nacijama koje su željeli veću količinu neovisnosti.
http://www.imagesforme.com/upload/160e2b79.bmp
Maximilian nije gubio vrijeme I odmah se bacio na rješavanje svih tih problema.
Prvo je potpisao bijeli mir s Turingijom kao dokaz da Austrija napušta agresivne načina života (ustvari, niti Turingija niti Munster nisu imali što ponuditi Maximilianu pa on nije ni imao drugog izbora nego da sklopi bijeli mir ili osvoji svoje neprijatelje… što Maximilian nije namjeravao napraviti jer je želio obnoviti međunarodne odnose).
Nakon toga, Maximilian je pozvao slavnog pisca Lawrencea Byrona da piše knjige koje su opravdavale Austrijska osvajanja u prošlosti (jer ni sami Austrijanci nisu bili sigurni zašto Hapbsburgovci toliko osvajaju).
28. Listopada 1483 Maximilian je reformirao samu organizaciju države I tijekom toga se proglasio Carem Austrije čime je navelike povećao prestiž države.
Nadalje, Maximilian je zapovjedio da svaka provincija mora imati crkvu i radnički ceh te su započele masovne gradnje crkava I radionica po Hapsburškoj monarhiji.
http://www.imagesforme.com/upload/3192b887.bmp
Maximilianovi potezi nisu ostali nezapaženi i papa je osobno pohvalio Maximiliana za njegov moral. Sam Maximilian je u nekoliko navrata posjetio Rim te poslao velike donacije Rimu, djelom kao poklon crkvi a djelom za oprost grijehova njegovih predaka. Nakon samo par mjeseci, Austrija je u papinskim očima izgledala kao najmoralnija zemlja u Europi. U samo par mjeseci, Maximilian je postao pravi vladar Katoličkoga svijeta. I to je on naravno iskoristio.
http://www.imagesforme.com/upload/fefa90b8.bmp
Slijedeći korak u poboljšavanju međunarodnih odnosa I prikazivanju dobre volje Austrije bilo je davanje djelomične neovisnosti gradu Dubrovniku, stvaranje biskupije Pommeranie i stvaranje kneževine Mazovie.
Nije prošlo dugo vremena I na Austriju svijet više nije gledao tako ružnim očima, mada loš ugled nije nestao niti nakon smrti cara Maximiliana.
Ali nije sa svima Maximilian stvarao dobre odnose. S Napuljem je ostao u sukobu te je čak tvrdio da Firenza po pravu pripada Austriji što je nadalje pogoršalo odnose između Napulja I Austrije. Ipak, papa je govorio u korist Maximilian te Austrijski ugled nije propatio.
I tako je 20. travnja 1486., kad su Napulj i Bizant proglasili rat Korzici, Austrija je skočila u njenu obranu zajedno s Turingijom.
http://www.imagesforme.com/upload/0d189fd2.bmp
Ovo je bio jedini rat u kojem je Maximilian sudjelovao i sam njegov početak je bio dovoljan da se dokaže da Maximilian nije bio pacifist već manipulator koji je u istovremeno dok je zagovarao mir, podizao vojske i stvarao špijunsku mrežu. Napuljski dokumenti, napisani nakon što su ulovljeni Austrijski špijuni u Friuliu, danas dokazuju da je dio Napuljske vojske bio koruptiran od strane Maximiliana i da se Maximilian pripremao za sukob već dugo vremena.
Napuljski kralj osobno je odnesao dokumente papi, ali papa ih je rasparao bez da ih je I pogledao I Ferrente je bio ekskomuniciran. Narod Rima ga je pokušao ubiti pa je on sa svojom vojskom pobjegao u Ženovu.
http://www.imagesforme.com/upload/b4956c5c.bmp
Iz Ženove je napadao Lombardiu I Parmu, ali Austrijski vojvoda Jorg Boroewitsch ga je porazio u svakoj bitci te u jednoj čak i zarobio (datum nije poznat) te je Ferrente poslan caru Maximilianu (koji je u to vrijeme vršio opsadu nad Romagnom). Car Maximilian ga je osudio na smrt te je Ferrente spaljen na lomači. Njegove zadnje riječi bile su:
“Da, žao mi je što sam griješio. Da nisam, ne bih otišao u pakao nad kojim če jednom Maximilian Sotonski vladati!”
Maximilianov savjetnik Lawrence Byron je bio užasnut glasinama i, nakon svađe s Maximilianom, uskoro napustio Austriju. Ipak, nije širio loše glasine uokolo. Na njegovu stolocu je sjeo Leopold Johann von Oberg.
http://www.imagesforme.com/upload/94605d46.bmp
7. travnja 1490. Napulj I Austrijsko carstvo su potpisali mir kojim Napulj prepušta Austriji Friuli, Firenzu I Romagnu. Ironično, ovo osvajanje nije toliko zaprljalo ugled Austrije kao mirovne zemlje.
Ostatak Maximilianove vladavine nije bio toliko buran niti vrijedan spomena. Austrija se centralizira, Mantua je bila mirovno aneksirana, veličina vojske je bila 50 000 ljudi i car je nadalje poboljšavao odnose sa susjednim zemljama.
14. svibnja 1492 car Maximilian I. umire I na njegovo mjesto dolazi sin Ferdinand II.
http://www.imagesforme.com/upload/752e4b0d.bmp
http://www.imagesforme.com/upload/5909ab12.bmp?id=fe39817045da01ee353532353437
Herr Schnitzel -> TeraBajt -> McPingvin_v2.0 -> Tweetybird -> Akul -> ...
(Namjeravaš li nam se vratiti Keko?)
Ferdinand II (http://www.2shared.com/file/9905229/e6cfd546/Ferdinand_II.html)S(i mog prvog vladara naslijedio je Ferdinand...)
TeraBajt
11-12-2009, 20:05
lijepo lijepo, stigli ste popraviti stanje u državi da ja lijepo userem :>
also, danska doslovce jede germanske zemlje, alliance probabli? ^^
also 2, jadna mađarska :(
TeraBajt
11-12-2009, 21:06
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_f59faac4.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/845751_motheritalia.jpg)
Mother Italia is formed!
Hurray!
Tweetybird
11-12-2009, 23:24
Huzzah, huzzah.
Sto se alliance-a tice, vrijedno je probati, ali imamo sa svima koji nam nisu vazali odnose manje od -100, ili je bar tako bilo u moje doba :D
I u moje. U ono vremena što sam imao, jedva sam obnovio odnose s vazalima i prijateljima. Ostatak svijeta ima -200 na nas. Da je ovo HTTT, trenutno bismo imali 10 ratova.
Da li će se moći igrati stariji savei kad instaliram heir to the throne?
Čisto sumnjam. Saveovi su rijetko kompatibilni s novim verzijama (posebno ako te nove verzije dosta toga mjenjaju... a HTTT mjenja jako puno...)
Čak i ako proradi, neće ti valjati: stari saveovi nemaju zapisano kojoj dinastiji tko pripada, tko je naslijednik za prijestolje, koji trgovački savezi postoje, na kojim je provincijama National Focus...
Nema veze, i onako ću valjda do onda završiti igru s Poljskom, postat ću jedan screen kasnije. Samo jedno pitanje, šta da radim kad sam okružen savezima? Na zapadu sveto rimsko carstvo, na istoku male državice koje se međusobno garantiraju + garancija Moskve i Novgoroda, a na jugu Otomani, Bosanci i Srbi. :?
Tweetybird
12-12-2009, 11:48
Ili se siri alla Pruska, odvojeni teritoriji, ili nadi neki osrednji savez i potuci ih par, pa ce svaki sljedeci put biti lakse. HRE je najbolji za takvo sto.
Kako da uzimam screenshotove na windowsu 7? Uvijek kad pritisnem print screen i želim to zasejvati u paintu, zasejva mi screenshot pozadine. Probao sam čak i alt+print screen, al ne radi.
Zašto ne koristiš F11 koji ti sprema svaki screen u Screenshot mapu u EU3 direktoriju?
Za to nisam znao, znao sam samo za F12 koji slika političku situaciju cijelog svijeta, hvala Akule. Uglavnom, evo screen:
http://www.imagesforme.com/upload/1af09f6c.jpg
Moldavija, Hrvatska i Wallachia su mi vazali, a kao što možete vidjeti, uništio sam Mađarsku, Teutonce i Aquileu.
EDIT: Trenutno štancam samo konjicu i što se tiče bitaka, ide mi dobro. Znam da ovi sa eastern technology tree imaju kasnije vrlo moćnu konjicu, da li preporučate da ostanem u eastern i na konjici ili da westernisam?
F11 ti radi i u starijim igrama ako se ne varam (CK i Viictoria).
Westernizacija ti ne mjenja jedinice, samo brzinu istraživanja. Tek ćemo u HTTT-u moći westernizirati i samu vojsku.
Tweetybird
12-12-2009, 13:45
Westernize, samo daj. Osvajaj provincije za western units, a na svojima radis eastern, normalno.
Herr Schnitzel
12-12-2009, 22:18
Ferdinand II Veliki, vladar Austrije, car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand II je započeo svoju vladavinu 1492. godine, naslijedivši svog oca Maksimilijana koji se trudio vratiti Austriji ugled i poštovanje, koje je bilo gotovo potpuno izgubljeno tijekom agresivnih osvajačkih ratova Ferdinandova djeda Franza I. Ferdinand II je išao očevim stopama i težio da obnovi narušene diplomatske veze sa susjedima, a kasnije i sa ostatkom Europe. Iz tog razloga je njegovu ranu vladavinu obilježio izniman oprez u stvaranju saveza i maksimalno iskorištavanje državne blagajne za razvoj i diplomaciju. Prvi veliki uspjeh na diplomatskoj pozornici je obilježio ponovni dolazak vladara Austrije na tron Svetog Rimskog Carstva, što je znatno povećalo Ferdinandov ugled.
http://www.imagesforme.com/upload/d6fb5886.jpg
U isto vrijeme, pravni teoretičari među njegovim brojnim savjetnicima su mu predložili da pokrene reformu pravnog sustava, a za to je bilo potrebno izgraditi sudnice u provincijama da bi došlo do smanjenja korupcije i efikasnijeg pravnog tijela. To je Ferdinand učinio s velikim entuzijazmom, štoviše, potrošio je više od pola dostupnih financijskih sredstava na izgradnju sudnica u svim provincijama, što se kasnije isplatilo u vidu zadovoljnijeg naroda manje sklonog pobuni.
http://www.imagesforme.com/upload/4d4aa1fa.jpg
No, Ferdinand II se nije bavio samo državničkim poslovima, već i vojnim, te je pod njegovom upravom došlo do značajnog napretka u vojnoj tehnologiji te rezultirajuće vojne reforme, u kojima su zastarjele jedinice zamijenjene naširoko poznatim Landsknechtovima, a u austrijske vojske su konačno bile uvedene i artiljerijske jedinice, što je garantiralo veće uspjehe u opsadama. Također, izgradio je manufakturu vojne opreme u pokrajini Karnten, a to je znatno povećalo broj stručnjaka koji mogu pridonijeti napretku vojne tehnike, ali i zaradi. Uz vojnu reformu, Ferdinand je težio što većoj centralizaciji kao i njegovi preci, pa su uz te političke reforme bile vezane česte pobune nezadovoljnika koje je obnovljena vojska, na sreću, lako stišavala. Kasnije je i povećao veličine vojski s četiri nove pješačke regimente za svaku, odnosno na ukupno 85 tisuća vojnika.
http://www.imagesforme.com/upload/b7d13493.jpg
U njegovo je doba, također, dolazilo i vjerskih preokreta u ostalim dijelovima Europe, gdje su se pojavljivale ideje poput reformacije i protestantizma. Bivajući odanim katolikom, Ferdinand je odlučno odbio te nove ideje, te je hitno poslao svećenstvo da istraži i vrati na pravi put sva područja pod njegovom vlašću koja su krenula za tim novim religijskim grupama. Sukladno tome, pristupio je pokretu protureformacije, što je dodatno učvrstilo veze između Pape i Austrije.
http://www.imagesforme.com/upload/43a4d367.jpg
Brinući se za sigurnost svojih granica, Ferdinand je dao izgraditi i prsten naprednih vojnih utvrda duž granica Austrijskog Carstva. Iako je uzeo svoj danak u državnom proračunu, taj projekt je povećao veličine garnizona svih graničnih gradova i postavio nove zapreke za svakog potencijalnog napadača, pa se ne može reći da je trošak bio neopravdan. S krajem tog projekta, počelo se intenzivno raditi na poboljšanju odnosa s Francuskom i Španjolskom. Koštalo je mnogo novca i strpljenja, ali trud se na kraju isplatio ponudom saveza od strane Francuske.
http://www.imagesforme.com/upload/d2a179e3.jpg
1508. godine, austrijski saveznik Liege je zamolio pomoć u ratu protiv Brabanta. Iako isprva Ferdinand nije imao velik interes za taj rat, odlučio je ispoštovati svoju obvezu i poslao je vojsku od 16 tisuća ljudi put Brabanta. Kad je austrijska vojska napokon stigla, pružan joj je slab otpor, ali brabantska vojska je bila mobilna i mogla je brzo nadoknaditi izgubljeni teritorij kako je autrijska vojska napredovala, pa je bilo potrebno poslati još jednu vojsku od 16 tisuća ljudi. S ukupnom snagom od 32 tisuće vojnika, uništavanje brabantske glavne vojske te zauzimanje svih gradova je postala lagana stvar, te je rat rezultirao potpunim uspjehom za Austriju. Saveznik Brabanta, Wurttemberg, je sa svojom malenom vojskom časno, ali potpuno naivno pokušao napasti Austriju. Njihova vojska je ubrzo bila pobijeđena, te se Wurttemberg našao pod okupacijom. Iz rata je Ferdinand izvukao provincije Antwerpen i Zeeland od Brabanta, te Konstanz od Wurttemberga. Antwerpen je bogata provincija s manufakturom tekstila, pa se može zaključiti da je konačan ishod za Austriju i njene saveznike bio vrlo pozitivan. Pokrenuo je manji rat s Češkom u kojem je napokon Češka bila anektirana. Rat nije izazvao pretjerane reakcije, pošto je većina ionako smatrala da je rat opravdan.
http://www.imagesforme.com/upload/7d7782c4.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/bb98b05b.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/7fe9ee31.jpg
Osim iznimnih reformi sudstva i vojske te pobjede u ratu, za Ferdinanda je značajno i to što je oko sebe okupio velik broj filozofa i umjetnika te je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Njegova ljubav nije ostala samo na riječima, već je utrošio velike količine novca na podržavanje umjetnika, što je iznimno povećalo njegov, ali i prestiž i ugled cijele Austrije. Osim toga, zbog zasluga u obrani katolicizma (te vještog manipuliranja kardinalima), Ferdinand II je bio proglašen i za Papinskog upravitelja, a to je bio ogroman korak naprijed u moći i važnosti Austrijskog Carstva na svjetskoj pozornici.
http://www.imagesforme.com/upload/671c5770.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/000ee169.jpg
Na kraju svoje vladavine, pokrenuo je i ambiciozan program stvaranja ratne mornarice u talijanskim brodogradilištima, ali, nažalost, Ferdinand je umro samo nekoliko dana nakon potpisivanja narudžbe za šest najmodernijih karaka. I tako je Ferdinand II Veliki umro nakon 31 godine provedene na tronu (1492-1523). U tom je razdoblju Austrija doživjela preobražaj u gotovo svakom mogućem pogledu: prestiž joj je porastao, vojske su ojačale, pravni sustav je reformiran, država je centraliziranija, granice su dobile pojačanja, dobiveni su bogati dijelovi Nizozemske, a blagajna je prepuna. Odnosi s nekim državama su popravljeni, ali još ima puno prostora za poboljšanje. Sada se Ferdinandov sin, Matthias I, nalazi na tronu. Nadajmo se da će uspjeti održati ono što su njegovi preci stvorili.
http://www.imagesforme.com/upload/242c2b04.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/7c247790.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/43cde42b.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/81f1716d.jpg
Matthias I (http://www.2shared.com/file/9936550/8008389e/Matthias.html)
Ide vam dobro, vidim... Kako je Lithuania uspjela tako ojačati?
Tweetybird
12-12-2009, 22:49
Mislim da je naslijedila Poljsku.
Jako lijepo, sad mozemo opet unistiti odnose sa cijelim svijetom! :D
Usput, potpuno podrzavam protureformaciju, zbog RPa i zbog toga sto smo dobili +50 odnosa s Austrijom!
TeraBajt
12-12-2009, 23:06
op, opet ja:D
vidjet cu ocu stic sutra nesto odigrat, ocekujte aar vjerojatno u ponedeljak
Evo par aar-ova iz heir to the thronea:
http://forum.paradoxplaza.com/forum/showthread.php?t=448218
http://forum.paradoxplaza.com/forum/showthread.php?t=448764
TeraBajt
13-12-2009, 17:08
Uranio sam al ajd:D
Der Kaiser Matthias I
Sin Ferdinanda II, Matthias bio je još jedan od dugovječnijih vladara Austrije. Slijedivši put svog oca, nastojao je održati dobrosusjedske odnose. Kao malog su ga podučavali putovima vjere, te je stoga svoju vladavinu obilježio velikim religioznim fanaticizmom, tojest naglaskom na konverziju Austrije ka pravoj vjeri. Njegov je otac prepustio dio države hereticima, stoga je prvi Matthiasov zadatak da konvertira heretičke provincije.
http://www.imagesforme.com/upload/3e5490bd.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/2d762f4a.jpg
Stanje u državi bilo je zadivljujuće, gotovo bez revoltera i problema, ekonomija je cvala, a diplomatski odnosi su bili sve bolji i bolji. No, to Matthiasu nije bilo dovoljno, te je prionio u diplomatske razgovore sa vazalima Austrije, te izvojevao nekoliko novih alijansi.
http://www.imagesforme.com/upload/48e69638.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/f4c14b4a.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/ebee5f14.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/3b68e50e.jpg
Stabilnost i dobra budućnost zemlje bila je zagarantirana.
Znano je da je od samog aneksiranja Bohemije u područjima iste provođena teška germanizacija, stoga Matthiasa nije iznenadila vijest iz Sudeta
http://www.imagesforme.com/upload/9f9c8fc6.jpg
Uz sve reforme koje je provodio, nije htio proturiječiti svome pokojnome ocu, te je nastavio sa gradnjom i ulaganjem u flotu i pomorsku tehnologiju
http://www.imagesforme.com/upload/5b62e3c5.jpg
I uživao je poštovanje mnogih svijetskih vladara i plemića, ponosno i suvereno vladao svojom zemljom, no iako je nastojao održati mir, trn u oku mu je predstavljao maleni Milan. Nedavno se, pregledavanjem historijskih spisa uočilo da bi prostorom države Milan trebala vladati Austrijska kruna, te se na tome ustrajalo. Pritisak na mladog Matthiasa od strane plemstva bio je bio nemoguć. Takva situacija kulminirala je 28. listopada, kada su se na sjednici Carevinskog vijeća predstavnici Talijanskih manjina žestoko obrušili na Austrijske državljanike koji su raspravljali o mogućoj aneksaciji Milana. Takav kaos i netrpeljivost u svojoj zemlji Matthias nije mogao dopustiti, te je slijedeći dan proglasio rat na Milan. Njegove tendencije nisu uključivale pripojenje same države, već vazalstvo iste, kako bi smirio tenzije u pokrajini Lombardiji. Nekoliko dana kasnije, Milan je okupiran, a mirovni dogovor postignut. No, tu neočekivano uskaće Napulj, neodobravavši vazalstvo Milana i pridruživši se ratu protiv okupatora. Matthias je usmjerio svoje trupe ka Napulju, te njegovim vlasništvima na Balkanu. Takav slijed događaja ipak nije spriječio mirovne ugovore između Milana i Austrije, te je postignut dogovor o vazalstvu Milana Austriji.
http://www.imagesforme.com/upload/3dd76ae3.jpg
U početku rata Napulj je čak i uspio parirati Austrijskim snagama, no povlačenjem istih iz centralne Austrije, Napulj počinje gubiti i naposlijetku predaje svoje provincije u Italiji.
http://www.imagesforme.com/upload/4403c07e.jpg
Tada se mogao potpuno fokusirati na Balkan, te je stoga započeo veliku okupaciju istog. Ono što nije očekivao je automatsko pridruživanje pojedinih provincija Austriji, uzrokovano velikom gladi i umoru stanovništva zemlje.
http://www.imagesforme.com/upload/27fcc214.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/f5fa7cf2.jpg
Konačni je mirovni ugovor sadržavao pripojenje Ligurije(važnog trgovačkog centra), Huma, Zete, Albanije, Nisa i Makedonije Austriji.
Već od početka svoje vladavine primjetio je da Velika Austrija smeta Lithuanijskim planovima, te je obraćao veliku pozornost istima cijelu svoju vladavinu. To se i isplatilo, kada je uhvaćen Lithuanijski špijun u redovima Austrijskih državnika, što je pogoršalo već dodatno okaljane odnose između dviju zemalja. Svoje je nezadovoljstvo Matthias izrazio u pismu Lithuanijskom državnom poglavarstvu, a rezultat istog bio je izbacivanje Austrijskih trgovaca iz njihovog trgovačkog centra.
http://www.imagesforme.com/upload/e49a5f14.jpg
Zgrožen činjenicom da se Austrija nalazi pred mogućim padom prestiža zbog ovog incidenta, Matthias šalje još jedno pismo Lithuanijskom kralju i zahtjeva ponovno otvaranje trgovačkog centra za Austriju. Na to, kralj odgovara smaknućem Austrijskih trgovaca, a Matthias izopćenjem iz katoličke zajednice, te par dana kasnije, ratom.
Ljetom 1531., Austrijske trupe marširaju u hladne istočne krajeve, te u opsadu bivšeg teritorija Mađarske. Mjeseci napornih borbi, umora, gladi i nestašice osnovnih potrebština rezultirali su neutralnim stanjem na sjevernoj bojišnici i totalnom pobjedom na južnoj, gdje je teritorij bivše Mađarske uspješno okupiran. Nakon višemjesečnih premještaja vojske sa južne na sjevernu bojišnicu, Austrija napokon uspjeva sabrati svoju vojsku na zadnji napad i devastaciju Lithuanijske konjanice i potpunu okupaciju zemlje. Francuske su se vojske brzo pojavile na bojištu te pomogle u okupaciji prostora Lithuanije.Iako je neprijatelj ostao pobijeđen, vojska koju je predvodio Matthias bivala je hendikepirana, umorna i žedna mira. Mir se i dogodio, predavajući svoj centar trgovine Austriji, te podjela Lithuanije na nekoliko novih država poput Ukrajine i Mađarske.
Godine nakon tog velikog rata bile su godine oporavljanja u Austriji. Uz finacijsku pomoć novog trgovačkog centra, ista se vrlo brzo oporavila. No, to doba mira prekinuo je Napulj, proglasivši rat na Papinsku državu koju je Austrija imala kao saveznika. Austrija se odazvala pozivu da učestvuje u ratu na strani Papinske države, no tu se Matthias iznenadio. Mađarska, kao jedna od država koja svoju slobodu duguje upravo Austriji, pridružuje se Napulju u pohodu na Rim. Izdani Matthias šalje svoje najbolje trupe u Peštu kako bi svrgnuli Mađarskog monarha i pokazali im moć Austrijskog Carstva. No, plan se izjalovio, Mađarski je monarh nakon što je uvidio svoju grešku pobjegao u Španjolske kolonije u Novom Svijetu, no ne zadugo, jer ga tamo nekoliko godina kasnije čeka smrt od rane metka u atentatu. Austrija uzima dvije provincije od Mađarske a ostale ostavlja na milost i nemilost Transilvanijskih pobunjenika. Od Napulja traži neovisnost Sicilije, završavajući rat.
Slijedećih se godina Matthias I osvrće razvoju zemlje, te naređuje izgradnju boljih utvrda i kampova za regrutanje u svim provincijama zemlje, a u Beču sveučelište, potrošivši ukupnu sumu od 6000 zlatnika. U očima Matthiasa, ta je investicija bila isplativa. Svoju smrt je dočekao mirno i spokojno, umrijevši od nepoznate gripe u svojoj postelji. Na ispraćaju ga je dočekalo više stotina najboljih Bečkih carevih jedinica.
Kralj je umro, živio kralj!
Karl II, Car Svetog Rimskog Carstva!
http://www.imagesforme.com/upload/6645c9e6.jpg
Europa nakon Matthiasa I.
http://www.imagesforme.com/upload/5f86b91d.jpg
Tweetybird
13-12-2009, 17:47
Zivio, odlicno odigrano!
Sad su sve opasnosti preostale samo na zapadu.
TeraBajt
13-12-2009, 18:24
thx:D
sejv sam proslijedio pingvinu.
McPingvin_v2.0
14-12-2009, 00:31
Samo ću vam reći da se Austrija širi u neslućenim smjerovima :>
Tweetybird
14-12-2009, 08:37
Mislim da nas nista ne moze iznenaditi :P
(Mislim, ipak si ogranicen na planet minus PTI :D)
McPingvin_v2.0
14-12-2009, 14:18
Pošto mi se neopisivo ne da smišljati pravi AAR, evo ukratko:
Ostavljena mi je zemlja okrenuta samoj sebi. Dosta toga je već bilo napravljeno, ali isto toliko je i ostalo za izvršiti. Iako nisam bio vrhunski taktičar i diplomat povukao sam par pametnih poteza u svojoj vladavini. U nekolicini ratova borio sam se uz Francusku i iz toga izvukao ponešto zlatnika i koju provinciju. Započeo sam s kolonizacijom dovođenjem pravih savjetnika i razvijanjem pomorske tehnologije jer sam shvatio da je Europa jedno veliko ograničenje, pogotovo zato što nam je Carstvo bilo okruženo relativno jakim državama na zapadu i sjeverozapadu (Francuska i Danska). Trenutačne kolonije su Sierra Leone i područje Dominikanske republike. Trenutno traje rat protiv Napulja i Danske gdje moj nasljednik ima priliku potpuno poraziti Napulj te Dansku, barem, gurnuti prema sjeveru. Ono što posebno treba napomenuti: nemam stila. Jedno 6 puta je vojska imala loše uniforme :D
http://www.imagesforme.com/upload/c29cdb22.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/bd709d97.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/09faf190.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/36219685.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/8c97641e.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/f9096db5.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/0a1c4cd2.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/89c7a8c8.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/10e4f437.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/6f04d375.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/859a3fbe.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/dfddf2b4.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/8123d087.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/9b1a7b75.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/cf05fd59.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/6acc61f1.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/33b12510.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/b306a83e.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/8636a43f.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/fc49e06f.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/ea8d7346.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/f21a20d2.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/34ade287.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/5ae99b61.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/f7f3bee1.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/eb0ca7c9.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/d3ab42a2.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/79291399.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/9997a250.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/27d7e129.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/5642b033.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/d2f4d216.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/b1bca915.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/42944c49.jpghttp://www.imagesforme.com/upload/9625c1c2.jpg
http://www.imagesforme.com/upload/b2fc1c0d.jpg
http://www.speedyshare.com/files/197824 ... ian_II.eu3 (http://www.speedyshare.com/files/19782489/Maximillian_II.eu3)
SpeedyCro
14-12-2009, 16:08
Ekipa treba mi pomoć......
Nemogu nikako skužit ovi infamy
Samo mi se veća, a nzn kako da ga smanjim
Sad mi je na 22 :S
TeraBajt
14-12-2009, 16:11
http://www.imagesforme.com/upload/36219685.jpg
lolwat nisam znao za ovo :rotfl:
@speedy, smanjuje ti se sa godinama neratovanja. Tome ti pridonosi diplomatski skill tvog vladara. čilaj par godina i onda rulaj dalje.
Ekipa treba mi pomoć......
Nemogu nikako skužit ovi infamy
Samo mi se veća, a nzn kako da ga smanjim
Sad mi je na 22 :S
1. Nemoj osvajati. Ako se baš trebaš širiti nekkao, vazaliziraj jer to daje manje infamia
2. Ne proglasuj ratove bez CB-a
3. Nemoj aneksirati
4. Zauzimaj samo provincije na koje imaš core
5. Napravi koji "Release Nations"
6. Kupi kojeg advisora koji ti povećava Diplomacy Skill
SpeedyCro
14-12-2009, 18:20
Ekipa treba mi pomoć......
Nemogu nikako skužit ovi infamy
Samo mi se veća, a nzn kako da ga smanjim
Sad mi je na 22 :S
1. Nemoj osvajati. Ako se baš trebaš širiti nekkao, vazaliziraj jer to daje manje infamia
2. Ne proglasuj ratove bez CB-a
3. Nemoj aneksirati
4. Zauzimaj samo provincije na koje imaš core
5. Napravi koji "Release Nations"
6. Kupi kojeg advisora koji ti povećava Diplomacy Skill
1. neratujem već 15 god :D
2. to nikad nisam radio....... uvik je CB tu :D
3. a ima sam personalnu uniju s aragonog pa mi se pripojio
4. nezauzimam ništa.....samo kolonije gradim
5. amogo bi koju manju......
6. ok :D
1. neratujem već 15 god
15 godina u igri koja traje više od 400 godina je premalo. Proglašavanje ratova, uzimanje provincija i vazaliziranje: sve to uzima infamy. Nisam siguran da li zlato daje infamy...
Drugim riječima: potroši nekoliko desetljeća na diplomaciju i razvoj
3. a ima sam personalnu uniju s aragonog pa mi se pripojio
To ti je nabilo Infamya...
Oh, i ako možeš postani Papal Controler. To ti smanjuje Infamy... mada propalo bribanje povećava, ali ne puno.
SpeedyCro
14-12-2009, 18:36
3. a ima sam personalnu uniju s aragonog pa mi se pripojio
To ti je nabilo Infamya...
a vidi sam nakon toga infamy mi je skočio na 39 :S
Evo još jedan screen moje velike Poljske.
http://www.imagesforme.com/upload/bda780f4.jpg
Vazali su mi Moldavia, Polotsk, Ukrajina i Litva, a Vlašku sam diplo anexirao. Molim prijedloge za daljnje širenje. Razmišljao sam da pokrenem ratove protiv Zlatne Horde i Otomana, al ako imate kakav bolji prijedlog, samo kažite.
Takvu sam grdosiju od Poljske naslijedio jednom u Magna Mundiu kad sam igrao s Lijepom Našom... it is kinda creepy to see that enormous baby again...
Ali ti sigurno nisi spao na 3 teritorija kao Hrvatska na mojoj igri. Ja vodim tri rata, i onda me idioti napadnu, nadali su se nešto izvući, ali gadno su se sjebali 8) .
TeraBajt
14-12-2009, 22:51
McPingvin_v2.0 -> Tweetybird -> Akul -> ...
Tweetybird
15-12-2009, 09:03
Jes, ali kao sto sam najavio, ja tek u petak odigravam, te se nadam isti dan pisem AAR. Nemam pristup kompu sa Pixel Shaderom 2.0 do tog dana, pa eto. Isprike zbog usporavanja.
Nemaš onda ništa protiv toga da za ovu rundu zamijenimo mjesta pa da ja igram prije?
Tweetybird
15-12-2009, 20:34
Imam odlican koncept i bojim se za njega, ali samo daj. Igraj sporo ;)
Jedino što ću reći za Heir to the Throne je :pray: :pray: . Posebno mi se sviđa što AI sad koristi i napredne opcije. Npr., ja igram s Aragonom i napao sam Francusku te mi Engleska i Burgundija šalju financijsku pomoć da nastavim rat :) .
Tweetybird
16-12-2009, 09:28
Da, ja sam pustio suzu cistog zadovoljstva kad sam vidio to u beta-tester AAR-u. Sad se borim protiv potrebe da potrosim dio ustedevine za maturalac na to :?
SpeedyCro
16-12-2009, 22:35
http://img685.imageshack.us/img685/1887/eu38.png
Ajme.......Ludila....Ovi Heir to the Throne je zakon....... a pogotovo ovo s CB i dinastijama...........
Ovo je moja mala autrija.....
Ali mi je skroz čudno....
Francuska i Litva su propale ......i stvori le se neke nove države.
a oslobodio sam hrvatsku.........dobro joj ide :D
McPingvin_v2.0
16-12-2009, 22:40
Au... Sviđa mi se ova neobična karta :D
Hrvatska preko Grčke, Burgundija veličine Francuske, Walachia veličine Mađarske... :)
Tweetybird
16-12-2009, 22:53
Hah, slazem se. Jos par kraljeva i biti ce kao nasa Austrija :D
Apsolutno se slažem, HTTT je ZAKON
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/EU3_14.jpg?t=1261004216
Trpimirovići su toliko jaka loza da kad se nečija dinastija nađe na rubu izumiranja, neki Trpimirović može doći na prijestolje. Tako Trpimirovića sada ima u Crnoj Gori, Turingiji i Epirusu i skoro su se našli u Castilli i Brandeburgu. Da i ne govorimo o glavnoj lozi koja usput vodi i personalnu uniju Austrije i Poljske... obje zemlje koje će moj naslijednik naslijediti.
Također, westernizacija je gadna stvar ovog puta. Osjećam se kao naši političari kad narodu govore da je zapad dobra stvar :P
Moram priznati iako je Francuska nerfana, još uvijek su vrlo moćni. Meni je trebalo tri rata da mu uzmem 4 teritorija, s time da sam u prva dva rata potpisao white peace inače bi me satrli.
Tweetybird
17-12-2009, 09:10
BB je, ipak, samo u 50% slucajeva BBB, ili tako nesto. Ili se prosiri ili se raspadne. Stvar je u tome sto su ratovi krvaviji a AI skace cim nanjusi krv, a vise nije onako polupacifisticki kakav je bio.
McPingvin_v2.0
17-12-2009, 09:26
Akul, kako si napravio da ti mapa tako izgleda? Neki mod ili? :)
To je Strannikov HandDrwanMap mod (http://forum.paradoxplaza.com/forum/showthread.php?t=385074). Kompatibilan sa svim verzijama igre i svim modovima i, bar meni, jedan od esencijalnih modova jer mapa izgleda izvrsno s njime.
Šta je Hrvatska igriva ???
Pa, mogo bi i ja probat tu igru !!! Jel je taj Heir to the Throne zaseban ili moram imati običan EU 3 ???
Akule, kako uspijevaš financirati vojsku od 35000 vojnika s tako malo teritorija?
Šta je Hrvatska igriva ???
Na početku nije, ali možeš započeti s Mađaskom, osloboditi Hrvatsku kao vazala i onda igrati s njome (možeš mjenjati nacije tijekom loadanja savea). Ipak, nije lako igrati s Hrvatima jer su okruženi gadnim carstvima.
Akule, kako uspijevaš financirati vojsku od 35000 vojnika s tako malo teritorija?
Smanjim maintance cost na minimum i osvajam CoT-ove. Vjeruj, mi financirao sam ja i veće vojske s još manje teritorija...
Anyway, za ovo mi ni dolazak Regency Council-a nije upropastio dan:
http://i20.photobucket.com/albums/b231/Akul_2/EU3_15.jpg?t=1261047795
McPingvin_v2.0
17-12-2009, 13:01
Šta je Hrvatska igriva ???
Na početku nije, ali možeš započeti s Mađaskom, osloboditi Hrvatsku kao vazala i onda igrati s njome (možeš mjenjati nacije tijekom loadanja savea). Ipak, nije lako igrati s Hrvatima jer su okruženi gadnim carstvima.
Ili editirat fajlove kao ja :)
Za sliku bi citirao m777icu:
Pardon my French, ali... U jebate.
TeraBajt
17-12-2009, 14:55
jel ima kakve sanse da se igra eu3 mp? cujem da je lagovito, al ak ima ekipe i ak je neko igro da kaze jel se moze.
Tweetybird
17-12-2009, 20:21
Ako cemo IN, jer HttT jos na zalost nemam, ja sam 110% za.
TeraBajt
17-12-2009, 21:44
in ofc. kasnije ako nabavim httt moze i to:P
Tweetybird
18-12-2009, 08:57
@Tsar
Inace, HttT je sad 20 eura, ali pretpostavljam da nece bas dugo. EU3 Complete (iako nema HttT <.<), je EU3 i 2 dodatka, i svakako vrijedi tih 12-16 eura, ovisi kako kliknu popusti na gamersgate. Kod nas, doduse, uopce nema, bar koliko sam ja trazio.
Hvala na informacijama, možda nabavim igru.
Ma trenutno mislim kupit 3 DLC-a za Empire Total War i kasnije kad izađe Napoleon Total War, pa neznam hoću li biti u mogućnosti kupit i ovo.
TeraBajt
20-12-2009, 11:58
nabavio httt
:pray:
pokusavam sa austrijom napraviti drzavu HRE
:pray:
jebem li im boga koji su to bogovi.
Ja sam ju namjeravao stvoriti s Italijom (tak oda to bude pošteni HRE), ali kad sam čuo koliko je to lako napraviti, odlučio sam pričekati još koji patch koji će to otežati.
Tweetybird
20-12-2009, 16:51
Uglavnom, onda smo gotovi sa IN successionom i cekamo da svi nabave HttT za novu rundu, ili pak nesto drugo?
TeraBajt
20-12-2009, 19:06
uspio sam. trebalo mi je 140 godina, ponajvise zbog infamija, malo sam pretjerao:D
postam skrin kasnije, kulno je:D
Uglavnom, onda smo gotovi sa IN successionom i cekamo da svi nabave HttT za novu rundu, ili pak nesto drugo?
Ja imam još nekog posla ovaj tjedan i Bog zna hoću li moći odvesti moje jako računalo kući za praznike pa ja ispadam iz Successiona, ili do praznika ili do nove godine (kao što rekoh, ovisi o tome da li ću moći ponijeti moje dobro računalo sa mnom).
UPDATE:
WWM 4.0 izdan (verzija WWM-a koja se može igrati na HTTT-u) (http://forum.paradoxplaza.com/forum/showthread.php?t=363614)
Tweetybird
21-12-2009, 14:52
Eto, preuzeo sam ja, danas vjerojatno AAR, ako stignem. Napola odigrano.
Tweetybird
21-12-2009, 22:44
Dio I (Dio II sutra)
Caput XIII
Maximilian II
Smrću Sv. Karla, drugog svog imena, cara Austrije i cara Svetog Rimskog Carstva, Maximilian Karl Marié von Habsburg-Valois uspeo se na oba trona, pod imenon Maximilian II. Bratić po majčinoj liniji prošlog cara, on zapravo nije izgledao ni kao Francuz ni kao Austrijanac, već više kao dlakava zvijer-čovjek. Iako su mu iza leđa uvijek izmjenjivane opaske o podrijetlu, Maximilian se pokazao relativno sposobnim vladarom u nizu čudljivih Austrijanaca, no po ničemu se nije iskazao. Uspevši se na tron 1576., vladao je jedanaest godina, te je uspio postiči neke vojne pobjede, ali i neke gotovo nevjerojatne poraze.
Odgojen strogo kršćanski, Maximilian se zalagao za religijski pogled na svijet, pokazivanje kmetovima gdje im je mjesto i jedinstvo u religiji (tojest, pribijanje nevjernika na križeve i paljenje, ali tek nakon poduže seanse mučenja). Jedan je od njegovih prvih aktova bila zakonska zabrana tiskanja knjiga bez provjere Carske Službe za Pravovjerje, koja je palila knjige koje su bile previše slobodnog duha za obične građane Velike Austrije.
Karl je nastavio rat svog bratića i njegovu politiku bliskosti s Francuskom i Castillom. Prema nevjernicima je, pak, bio nemilosrdan. I dok je sukob s Danskom tekao sporo, s pomacima naprijed i nazad i opustošenom zemljom, južne su vojske doslovno godinama sjedile pred napuljskim utvrdama i gađali ih kamenjem. Okrutni je rat i ubijanje nevjernika od strane vlastitog cara natjerala je nevjernike na kolonizirane otoke, gdje ih je Maximilian, zaposlen ratom, zaboravio poubijati (naravno, u slavu Crkve, ne zbog vlastitog užitka). Maximiliam je pokušao poboljšati odnose sa Velikom Britanijom, ali kad su se oni opredjelili za prljavu reformiranu crkvu, mito i ponude saveza prestale su stizati do njih.
Veoma zainteresiran za kolonizaciju i crnačke robove (koji su Maximiliana tako nasmijavali da se znao valjati po zemlji kao maleni kmetski dječak), Maximilian je naredio kolonizaciju Žitne Obale (koja nažalost nije imala dovoljno robova za izvoz), te Sv. Maximiliana, otočića u Karibima, imenovanog po Caru. Negdje je u to vrijeme otkrivena žila zlata u Sierra Leone-u, te su se ogromne količine zlata slile u Carsku Riznicu.
Nakon dugog rata, mir s Danskom potpisan je 13.11.1579., u Fynu. Uvjeti su bili krvavi – iako je Maximilian na kraju odlučio ne zatražiti u biti lažno preobračenje na Jedinu Pravu Religiju, on je isjeckao njemačke posjede te je zatražio oslobađanje Norveške i Bremena. Skandinavija ja tako većim dijelom bila van posjeda Danske, ili pak zauzeta od strane švedskih nacionalista.
Nedugo zatim, Napulj je pao te su svi balkanski posjedi nekad velikog kraljevstva sad pripali Austriji.
Novi je papa, očito pomraćena uma, prekinuo savez sa Maximilianom. Maximilian je poslao svog drugog sina, Fridricha Francisa, u Rim, te je savez ponovno potpisan, samo da bi opet bio raskinut par dana kasnije. Na vijeću, sin je predložio ocu da se proglasi religijskim autoritetom u državi, jer on može tumačiti Bibliju kao i svaki pop. Na to se, navodno, Maximilian polako ustao, prozvao sina heretikom i vlastitim mu rukama slomio vrat kao da je grančica. Ipak, bio je to razuman postupak, da bi se sačuvala religijska čistoća Visokog Vijeća, te narod nije mnogo negodovao.
Osiromašeni lošom godinom za vino, seljaci su zatražili da ih kralj primi – čak tri tisuće njih, ispred Beča. Kralj, naravno, nije htio primiti prljave kmetove, te je naredio da ih se pobije – tako su, napokon, prljavi seljaci naučili gdje im je mjesto.
Kako je na kontinentu sve bilo u redu, Maximilian je pokrenuo svoje najveće djelo – Deveti križarski rat.
http://www.2shared.com/file/10143954/c4 ... ndIII.html (http://www.2shared.com/file/10143954/c4f253b3/FerdinandIII.html)
Ima li kakav mod za Heir to the Throne koji uklanja time limit?
Pa samo najmjestiš u defines.txt start date i end date.
Mislim da se u commons nalazi.
Da, ali sam čitao na paradoxovim forumima da onda trebaš namještati i tehnologije inače se ti igra crasha kad sve researchaš.
Pa samo najmjestiš u defines.txt start date i end date.
Mislim da se u commons nalazi.
Ako samo tako namjestim, hoće li mi sve normalno raditi, neće se crashati ili slično?
Tweetybird
31-12-2009, 16:53
Ne bi trebalo dok ne predes granicu. Uvijek mozes dodati nove techove, doduse. Vidio bih sto mogu, ali nemam HttT na zalost. Sto se tice AARa, malo sam zaboravi na to, ali tako i onako izgleda da je umrlo.
Sredio sam to, samo sam stavio da se najveći tech jako kasno researcha i to je to. Kako da si povećam broj kolonista koje dobivam na godinu. Već sam uzeo colonial ventures i imam par coastal centrova trgovine, ima li još načina? Kasnije ću postati sliku Aragonskog carstva.
TeraBajt
02-01-2010, 20:09
osvojio sam venecijom indiju, koloniziram juznu ameriku, potjerao sam otomane sa balkana, aktivirao east indian company decision.
Da malo revivam topic, evo par slika Aragonskog carstva:
http://i49.tinypic.com/e987ds.jpg
http://i48.tinypic.com/wlca2t.jpg
http://i50.tinypic.com/5p4isi.jpg
http://i45.tinypic.com/6gde88.jpg
http://i46.tinypic.com/rvfxxj.jpg
Što se mijenja kod AI-a kad povećam težinu? Je li pametniji ili samo dobiva neke bonuse?
Samo dobiva bonuse.
BTW... zar je ono Hrvatska u Irskoj o_O?
Ne,to je Connacht, a ono gore na vrhu otoka je Irska. Prvo je Connacht osnovao Irsku pa je Irska zapala u krizu te su se pojavili Connacht rebelsi pa je opet ta država nastala.
Imam prijedlog: mogli bi odigrati još jedan succession game s httt.
Ja sam za. Da li se još netko javlja?
Tweetybird
21-01-2010, 14:31
Apsolutno. Malo sam zaboravio na forum, HttT i skola su mi popili vrijeme, pardon.
Lijepo carstvo, usput.
EDIT: Aha, da, obecao sam link na AAR (http://forum.paradoxplaza.com/forum/showthread.php?t=455574)Skad pocnem. Nije Ragusa, doduse, izgubio screenove.
TeraBajt
31-01-2010, 15:21
sakseson, moze.
also, obozavam ovu mapu hahah:D
pwnerski aragorn i nederlandjani :>
Tweetybird
01-02-2010, 17:15
Sad me totalno puknulo bezveze, ali ajmo Saxony ili neki njemacki OPM ili TPM. Ova Austrija je bila puno prelagana. Ili, eventualno, nesto u Arabiji.
TeraBajt
01-02-2010, 18:47
ja trenutno igram sa japanom i mogu rec da owna previse. ono, vazalizirao sam cijelu indokinu i zajebavam ming. razorim im flotu pa cekam da im naraste war exhaustion, inflacija i stability padne pa im unistim trupe. kasnije odem oslobodit vazale i uzet nesto kopna pa potpisem mir. pa onda par godina kasnije opet napad, samo sto ih tucem odpocetka, zarobim im 30k ljudi na otoku, rofl, posto se ne mogu odbraniti bez flote.
Opet dobio volju za EU3, ima zainteresiranih za succession da odredimo nekimu državu i zaigramo?
Ispričavam se na double postu, istekao mi edit. Može li mi netko nabrojit sve načine na koje mogu povećati broj kolonista?
Tweetybird
10-02-2010, 21:48
Iskreno samo mi NI i Coastal CoT padaju na pamet.
Rekoh, uvijek sam za.
EDIT:
I opet kazem, igrajmo nesto malo.
Ja isto.
I slažem se: ili igrajmo s nekom slabijom državicom.
Ja glasam za Mainz: ima da pretvorimo tu državicu u pravo Papinsko carstvo :boohoo:
Dosta izazovno bi bilo odigrati s nekom od balkanskih državica, npr. Wallachia, Moldavia ili Epirus.
Nepovezano s ovime, namjeravam započeti novi Alternative History AAR (moj prvi AAR takve vrste (http://forum.paradoxplaza.com/forum/showthread.php?t=367332)) ali imam nekoliko odluka koje moram donijeti.
Ali prvo da objasnim kakav to AAR namjeravam napraviti: namjeravam igrati s nekoliko Europskih država i svakih nekoliko desetljeća promjeniti državu i igrati s njom. Svaki put kad se država promjeni, stavio bi usporedbu mapi svijeta i gledao kako se svijet mjenja kad se ovako igra. Prvi pokušaj je dao mnioge zanimljive rezultate (primjeri: stvaranje Hrvatskog carstva na istoku Europe, Skandinavsko osvajanje Britanije, stvaranje Orleanskog carstva u Amerikama, Papinsko legaliziranje Kalvinovih učenja što je dovelo do mnogih afera, nastanak Alžirskog protestantskog carstva...).
Ali imam par odluka za donijeti i želio bih da mi kažete svoja mišljenja o tome koje odluke da donesem:
Kad promjeniti državu?
1. Koristio bih Bookmarkove na odabiru scenarija kao vrijeme kad mjenjam državu: to sam koristio u prvome AAR-u i birao sam države ovisno o prostoru na koje se Bookmark odnosio. Problem ovoga je bio taj što sam često morao promjeniti državu prije nego bih postigao cilj (a neki razmaci između bookmarkova bili su smiješno kratki)
2. Svakih X godina - izgleda kao najbolja opcija na prvi pogled... ali zna biti premalo za ambicioznije ciljeve a previše za manje ambiciozne
3. Postaviti ciljeve za naciju i kad se ciljevi ostvare, promjeni državu - ovo bi mi dalo dovoljno vremena da ostvarim cilj ali to znači da moram davati višnje pažnje tome koje ciljeve da uzmem
4. Kad umre X monarhova, promjeni državu
5. Nakon X misija, promjeni državu - ovime bi cilkj svake države bio izvršavanje datih misija. Ovime ne bih samome sebi postavljao ciljeve već bih pratio igrine ciljeve. Ovo može biti zanimljivo, ali i jako dosadno ako su većina misija građenje manufaktura
S kojim modom da igram
Ovo nije pitanje: Heir to the Throne vanilla - WWM još nije kompatibilan s HTTT-om (velik broj featureova ne radi kako treba), MMP ne voli promjene nacija a MEIOU je još u Alpha fazi. Ipak, preporučite neki mod ako možete
Samo EU3 Campaign ili Grand Campaign?
1. samo EU3:HTTT od godine 1399 pa do kraja igre
2. Crusader Kings ili EU3: The Dark Years mod -> HTTT -> Victoria 2 -> HoI3 - privlačno, ali bi zahtjevalo puno modiranja pa bi AAAR dugo trajao i vjerojatno bih morao naći pomoć nekoga tko zna dobro modirati početne scenarije. Ali nema sumnje da bi ovo bilo zanimljivo igrati ;)
TeraBajt
11-02-2010, 14:49
ja sam za mid-sized drzave, male drzavice su dosadne.
McPingvin_v2.0
11-02-2010, 14:52
Uzet Srbiju i osvojit Tokyo.
Uzet Srbiju i osvojit Tokyo.
Velikima osvajanjem prema istoku ili mornaricom prema zapadu?
Nepovezano s ovime, namjeravam započeti novi Alternative History AAR...
Probaj igrati ovako: postavi si ciljeve i imaš rok od 50 godina da ih riješiš. Ako riješiš prije, igraj s drugom državom, ako isteće rok, opet druga država.
McPingvin_v2.0
11-02-2010, 15:00
Pa zna se da je Srbija do Tokya preko Milwaukeeja :>
Ovako izgleda karta svijeta kod mene:
http://www.imagesforme.com/upload/c55e0c5f.jpg
Ja sam crvena boja u Francuskoj, Italiji, sj. Africi, Arabiji itd. Držite mi fige, ako sve prođe po planu, nasljeđujem Kastilju :), odnosno ostatak Pireneja te kolonije u Americi i Africi.
TeraBajt
11-02-2010, 19:29
woot hrvatska u africi?
Nije to Hrvatska, ona odavno ne postoji a sve hrvatske provincije su promijenile kulturu. To je Connacht, jedna od irskih državica.
EDIT:
http://www.imagesforme.com/upload/c4d4a7f5.jpgS
Zanimljivi odnosi snaga :rotfl: .
Tweetybird
11-02-2010, 21:56
Srbija zapravo zvuci zanimljivo. Ja sam za.
Inace, 50g je sasvim u redu, samo EU3
Prestajem igrati s Aragonom zasad, možda poslije i nastavim, ali glavni cilj sam postigao, pretvorio sam relativno malenu državu na Pirenejskom poluotoku u svijetsku velesilu koja ima vojsku od 300 000 vojnika i posjede na svim kontinentima osim Australije. Evo još jedan screen svijeta:
http://www.imagesforme.com/upload/c8a8eb95.jpg
I jedan zanimljiv događaj:
http://www.imagesforme.com/upload/8a6b9cfa.jpg
Molim prijedloge za sljedeću igru, ciljam na neku slabu azijsku državu.
OK, ovaj svoj "Alternative History počinjem igrati uskoro". Slijedeća su pravila:
1. Igra se EU3: HTTT
2. Država se mjenja kad se obistini glavni cilj ili ako prođe 50 godina a da cilj nije blizu ostvarenja (znači, ako je cilj ostvariv za manje od 20 godina, ne prekidam). Ukoliko cilj propadne, onda ćemo imati epski AAR o tome kako je određena država propala u svojim ambicijama :P
3. Za poboljšanje flavoura, biti će modiranja. U svakome slučaju, misije će uvijek biti dodavane
Pa vrijeme je da počne glasovanje za prvi scenarij. Svatko ima pravo glasati na dva scenarija. Također, valja napomenuti i to da će ostvarenje određenih scenarija omogućiti nove u kasnijim izborima.
Država: Burgundija
Stogodišnji rat između Engleske i Francuske se bliži kraju. Trenutni vladar Francuskog susjeda Burgundije je uvidio da je ovo posljednja prilika da Burgindija iskoristi ovaj 100-godišnji rat kako bi proširila svoje granice. Ovo je rizična ambicija, ali bez rizika nema nagradi. U svakom slučaju ako Burgundija ne iskoristi priliku, zasigurno će jednog dana potpasti pod kontrolu Francuske ili Svetog Rimskog Carstva.
Cilj:Sosvajanje Francuske
Država: Burgundija
Stogodišnji rat između Engleske i Francuske se bliži kraju i najvjerojatniji pobjednik će biti Francuska. A nakon što Englezi budu protjerani iz Francuske, nema sumnje da će Francuska odlučiti osvojiti Burgundiju koja je dovoljno slaba za osvajanje a nedovoljno slaba da bi se ignorirala. Da bi se Burgundija mogla oduprijeti Francuskoj, bit će potrebno povećati svoju moć.
Cilj:Sosvajanje barem 10 provincija HRE-a i dobivanje coreova u njima
Država: Engleska
Stogodišnji rat između Engleske i Francuske je u početku išao Engleskoj u korist i bila je blizu obnovi Anževinskog carstva. Ali u kasnijim ratovima, taj rat se počeo gubiti i Engleska je izgubila većinu osvojenih teritorija. Novookrunjeni kralj Engleske se zavjetovao da će rat ponovno okrenuti u Englesku korist.
Cilj:SAneksija Francuske
Država: Portugal, Castilla ili Aragon
Rekonkvista u Iberiji se bliži kraju, ali kršćanski duh neće biti zadovoljen samo padom Granade, zadnje Maurske države u Iberiji. Vrijeme je da se kršćanstvo vrati u zapadnu Afriku pokaže Muslimanima snaga kršćanskog jedinstva
Cilj:SKršćanizacija Afrike i stvaranje kršćanskih kraljevina u tom području (preimenovanje Muslimanskih država i promjena njihovih zastava) - nove kraljevine neće biti vazali ali će biti u dobrim odnosima sa svojim spasiteljima
Država: Alžir ili Fez
Muslimani su nekoć vladali polovicom Iberije. Ratovi koje kršćani nazivaju rekonkvistom uništili su većinu tih država i ponizili Muslimanski duh. Vrijeme je da se pokaže tim Kršćanima moć Alahovih slugu!
Cilj:SIslamizacija barem trećine provincija u Iberiji
Država: Papinska država
Zapadni raskol je ne samo uništio Papin ugled, već i Papu pretvorio u lutku pohlepnih monarhova što dovodi do toga da Papa ne vrši Božju volju, već čovjekovu. Unatoč tome što su skoro svi Kardinali marionete svjetovnjaka, mnogo njih pa i svaki Papa žele ne samo obnoviti Papinski autoritet, već ga i povećati i pretvoriti Papinsku državu u ne samo religijsku silu, već i političku
Cilj:Sstvaranje Kraljevstva Božjeg (drugim riječima, osvajanje Italije)
Glasam za 5. scenarij, islamizacija Pireneja.
Tweetybird
14-02-2010, 11:16
Apsolutno peti.
McPingvin_v2.0
14-02-2010, 11:41
Tri i šest :)
Trenutno stanje:
3. Engleska ustrajnost: *
5. Protu-rekonkvista: **
6. Kraljevstvo Božje: *
Također, da podsjetim i na to da se daju dva glasa, ali različitim scenarijima.
Tweetybird
14-02-2010, 20:29
Ajde, kad me silis, drugi glas je 6.
Drugi glas dajem 3. scenariju, engleska vlast u Francuskoj.
Trenutno stanje glasovanja (također su glasovali jedan moj prijatelj iz Vukovara i jedan prijatelj iz Britanije):
1. Propast Francuske: 1
2. Burgundsko širenje na istok: 1
3. Engleska ustrajnost: 3
4. Posljedice rekonkviste: 2
5. Protu-rekonkvista: 2
6. Kraljevstvo Božje: 2
Engleska trenutno vodi pa možemo očekivati crvenkastu Francusku. Naravno, blokirat ću engleskoj mogućnost formiranja Velike Britanije i vjerojatno će kasniji scenariji omogućiti uništenje te blobetine (postoji li što ljepše od uništenja države koju si sam stvorio?).
U svakom slučaju, neki od ovih scenarija će vjerojatno biti ponuđeni i kasnije (uz nove dodane i neke maknute, ovisno o situaciji)
Glasovanje završava u petak u 12:30.
Kako nije bilo novih glasova, Scenarij 3 (Engleska ustrajnost) je pobijedio. Bacam se na posao već danas!
BTW, za one koje zanima, 1. travnja će biti izdana HTTT verzija Magna Mundi moda. Baš me zanima kako su ti momci iskoristili neke novotarije.
Igra završena i uskoro započinjem pisati AAR (potrajat će). Dolje imate spoiler:
http://www.imagesforme.com/upload/6e95f738.jpg?id=bf35e852571b18b5363837353237
Tweetybird
22-02-2010, 19:26
Pratim AAR, samo da znas.
Inace, za taj succession game, ovako nikada necemo poceti.
Hajdemo napraviti head count i vote.
Ja sam apsolutno za, i ona Srbija, bila sala ili ne, zvuci jako zanimljivo (zao mi je sto nisam patriotski raspolozen :D)
Hvala Tweety, već sam se pobojao da ću napraviti četiri posta zaredom :P
Za ostale, AAR je službeno počeo s pisanjem: link (http://forum.paradoxplaza.com/forum/showthread.php?t=460367)
Succession Game: Ako se već Srbija uzima u obzir, ja glasujem za Hrvatsku. Situacija je ista (vazal jake države, slična lokacija...) samo što iz nepoznatog razloga preferiram gledati kockice :P
Tweetybird
23-02-2010, 07:38
Pa, Hrvatska je veca i ima obalu. I vec smo vidjeli Hrvatska carstva ovdje. Ja samo hocu biti uspjesniji od Dusana IV Velikog :P
McPingvin_v2.0
23-02-2010, 13:01
Ja hoću Cbbiju do Tokija, ništa više ^^
Tweetybird
23-02-2010, 13:09
Evo, bilo mi je dosadno pa sam na svoju ruku poceo igrati Srbiju, nepovezano sa ovim. Imao sam srece s Timuridima, ali recimo samo da je vec u 1410 Srbija bila veca nego Srpsko Carstvo prije 70 godina :o
Jedine sile preostale na Balkanu su Srbija, Madarska i vjerni srpski saveznik Ragusa-Montenegro, a godina je oko 1445.
Kako si se uspio riješiti vazalstva Otomanima?
Tweetybird
23-02-2010, 23:09
Pa.. prilicno jednostavno, zapravo. Samo sam kliknuo gumb u Diplomatic Options :P
To ih -je- razljutilo, ali na srecu Timur im je uzeo drugu stranu Straitsa od mene.
Evo ne predetaljna mapa, 1445 AD
http://i43.photobucket.com/albums/e362/LordxTweety/serb.jpg
Hungary, Sicily, 2-province Ragusa, Austrija, Corfu, Naxos, 2-province Byz, razni nevjernici na istoku.
Austrija je osvojila Albaniju?
Austrija je osvojila Albaniju?
Austrija je takva zemlja a ju vidiš posvuda. Pa naravno da će osvojiti Albaniju ako to znači da će biti na Tweetybird-ovoj mapi ;)
Tweetybird
24-02-2010, 20:41
Zapravo, ne. Release in Peace Agreement, Diplovassalise, Diploannex. Iako, sad ih Ragusa ima. Duga prica. Uglavnom, ja i Ragusa smo rastrgali ovu veliku ruznu Madarsku na sjeveru. Nova mapa mozda sutra, ako stignem.
.Shepard
27-02-2010, 07:49
Mene ovo strasno zanima, inače povijest me zanima, a ovo je povijesna strategija. Dolazi problem što sam se u životu susreo sa vrlo malo strategija. Da svejedno probam ili? :|
Probaj odigrati demo, pa ako ti se svidi, odigraj cijelu. Malo je teže za shvatiti sve, al zato imaš tutoriale, a ako ti još nešto ne bude jasno, pitaj ovdje, rado ćemo ti pomoći.
Tweetybird
27-02-2010, 23:23
Ovo definitivno nije jednostavna strategija za ucenje. Ali, ipak, svakako vrijedi pokusati. I kao sto keko kaze, uvijek mozes ovdje pitati za pomoc.
Arbiter of Change
28-02-2010, 00:00
Ovo ni nije RTS već Grand Strategy... velika razlika (oh, pun). :)
.Shepard
28-02-2010, 00:52
thx, budem probo. arbiter, s0z :oops:
TeraBajt
01-03-2010, 13:27
http://i45.tinypic.com/2z9hefd.jpg
ZIVJELA ZIVJELA BOSNA.
lolol kotromanici uber alles.
Svaka čast, dobro ti ide, sad ćeš srušiti Otomane?
Tweetybird
01-03-2010, 15:40
Opala, dobro. Hoces li se tuci s mojom Srbijom? :p
Doduse, opasni susjedi, nema sto.
TeraBajt
01-03-2010, 21:14
prvo ugari, imam core na slavoniju i transilvaniju brijem. onda otomani.
@tweety, ne hvala, draze mi je ovdje kad su mi vazali :p
cilj mi je progurati otomane u aziju i onda doseci rim kopnenim putem i reformirati ga u pravu vjeru, PRAVOSLAVCI UBER ALLES.
also, to znaci i ownanje austrije eventualno, tako da bi bec mogo past hue hue.
Vidim da ima dosta ljudi da igra ovo, pa evo i da se ja malo pohvalim
Poceo nedavno igrat, igra je komplicirana do bola, neke stvari jos nisan skuzia, npr kako ljude ubacit u brodove :oops:
I da, igram s Mecklenburgom, malom državicom (2 regije) koja se nalazi kraj Hamburga i ispod Danske. Dosad sam se dobro proširio, imam par kolonija u Africi, par u S. Americi, ugl za pocetnika me ne ide lose. I da, ako moze pomoc u vezi tog trasporta ljudi brodovima :D
evo slike:
http://www.imagesforme.com/thumb/thumb_b5751d7e.jpg (http://www.imagesforme.com/show.php/1003730_mecklenburg.jpg)
Tweetybird
03-03-2010, 23:08
Stavi ljude u obalnu provinciju, brodove u susjednu morsku. Onda samo reci ljudima da hode u more. Jedino, pazi, ako imas vise ljudi nego transporta nista od toga. Dobar pocetak, doduse. Kako inflacija?
Moje najnovije carstvo (nepovezano s onim AAR-om):
Verzija igre: EU3 HTTT: Whole World Mod
http://www.imagesforme.com/upload/58c13b50.jpg?id=cd0ef25f40831c4c373234343538
Heh, lijepo ujedinjavanje Apeninskog polutotoka. Osnovat ćeš Italiju? Tko to napada Hrvatsku? Imam jedno pitanje što se tiče moda za takvu mapu, mogu li kako tu mapu sam preinstalirati preko defaulta, da nemam kao poseban mod?
Osnovat ćeš Italiju?
U planu je, ali se ne žurim. Samo pratim misije (koje nisu tipa: napadni Francuze koji, usput rečeno, imaju 118k vojnika)
Tko to napada Hrvatsku?
Srbija. Hrvatska i Srbija su u ratu (mislim da su Srbi ljuti što su u prošlom ratu protiv Bosne Srpski saveznici Hrvati oduzeli Bosni dvije provincije i napustili rat ostavivši Srbe na milost i nemilost Bosni) i kralj je Hrvatski umro tijekom tog rata pa je sada Hrvatska u Personalnoj uniji s Francuskom.
Imam jedno pitanje što se tiče moda za takvu mapu, mogu li kako tu mapu sam preinstalirati preko defaulta, da nemam kao poseban mod?
Da. Samo izvadiš datoteke iz foldera (koju bi inače trebao staviti u folder "mod") i kopiraš sadržaj u EU3 direktorij i overwritaš datoteke. Ako nešto ne bude radilo, izbriši "Cache" folder (u folderu "Map")
TeraBajt
05-03-2010, 23:16
http://www.imagesforme.com/upload/7987a039.jpg
sta reci, napali me retaji:D
Koristiš onu odluku Settlement policy da convertaš provincije na svoju kulturu?
TeraBajt
06-03-2010, 00:18
prvi put cujem za to.
U Heir to the Throne dodan je novi Provincial Decision zvan "Settlement Policy" ili tako nekako. On ti da je mnoge loše stvari, ali u roku od 50 godina, provincija če poprimiti tvoju kulturu. Ali ne preporučujem da to koristiš dok ne sagradiš pošte i ceste jer će inače magistri postati još rjeđi.
TeraBajt
06-03-2010, 02:55
apdejt;
http://www.imagesforme.com/upload/ce7a5abd.jpg
ototot.
Svaka čast, kamo sad dalje, istok ili zapad?
McPingvin_v2.0
06-03-2010, 12:34
Recruitaj Milića i odi na sjever!
Tweetybird
06-03-2010, 13:28
Slusaj covjeka, vidis da zna sto prica!
Nego, sto ti se boga ti dogodilo sa Legitimacy-em?
Imam pitanje što se tiče Whole World moda, što znači ova slika:
http://s235.photobucket.com/albums/ee111/Haftetavenscrap/tradegoodtree.jpgS
Moguće je prerađivati trade goodse da dobijem druge ili što?
Jel tko od vas igrao Rising Nations (http://www.europa-universalis.com/forum/showthread.php?t=368890)Smods? Mišljenja? Sad namjeravam isprobati, da vidim kako to izgleda.
TeraBajt
06-03-2010, 16:06
Slusaj covjeka, vidis da zna sto prica!
Nego, sto ti se boga ti dogodilo sa Legitimacy-em?
los heir, jebiga.
also, zelim austriju. zelim je jako.
TeraBajt
06-03-2010, 18:02
http://www.imagesforme.com/upload/c346f29e.jpg
westernizacija ce bit gadna.
Tweetybird
06-03-2010, 19:14
Ovo je samo pogadanje, ali znas kako ti se u normalnom EU mozes istrositi resurs i naci novi? Pogadam da je ovo slicno, samo 'evolucija' istog. Ali, ako mi se da, bacit cu oko na mod subforumu :P
Also, nice work s Bosnom. Ja sam tako krenuo, ali sam imao problema - zbog pobuna je svaka regija imala cca. 8 coreova. Pa sam radije napravio 4-province vassala tamo, koji je kasnije postao Reformed :o
Može se istrošiti, to nisam znao? Jedino mi se promijenio resurs kad ukinem ropstvo pa slavese više nemam kao trade good.
Tweetybird
07-03-2010, 01:28
Mozda samo Magna Mundi, ali mislim da moze. Veliki MTTH, probably.
McPingvin_v2.0
07-03-2010, 03:08
http://i844.photobucket.com/albums/ab8/mcpingvin/eu3game2010-03-0703-04-36-24.jpg
To je Mazovia na području Poljske?
McPingvin_v2.0
07-03-2010, 10:37
Da... Volio bih se njih riješiti, iskreno :)
Pešta mi je oduvijek bila fetiš, a oni je imaju ^^
McPingvin_v2.0
07-03-2010, 12:37
http://i844.photobucket.com/albums/ab8/mcpingvin/eu3game-2010-03-07-12-32-53-92.jpg
Kao što vidite, mučim se s infamijem, legitimnošću i, najviše, prokleti manpowerom. Ono, 8.5k, stvarno? Morat ću se ugurati kao car HRE-a, očito :(
Tweetybird
07-03-2010, 12:44
Opala, nespojena juzna italija. Ja bih to iskoristio prije nego Aragon sve uzme na tvom mjestu. Bogatije od balkana, i naravno manpower
McPingvin_v2.0
07-03-2010, 14:31
Ignorirajte što je Photoshop imao halove prilikom spajanja slika (http://i844.photobucket.com/albums/ab8/mcpingvin/eu3panoramahalovi.jpg)
Papa je pozvao crusafe na Otomane, što sam ja iskoristio napavši Bosnu (reconquest, imam core na Hum). Austrija mi je priskočila u pomoć pa sam ih nagradio jednom provicijom. Usput su mi i tampon zona između mene i Otomana na sjeveru. Idući put planiram osloboditi Aljbaniju i staviti ih za svog vazala. Ako vidite jedine dvije neokupirane otomanske provincije u Maloj aziji - to sam im ja prodao za sveukupno ~600 golda nakon što su me Tirmudi uvrijedili pa sam ih odlučio naučiti bontonu.
Also, napravio sam CoT u Pešti, 375 ukupni trade value. (http://i844.photobucket.com/albums/ab8/mcpingvin/eu3game-2010-03-07-14-27-58-42.jpg)
TeraBajt
07-03-2010, 15:29
http://www.imagesforme.com/upload/325edf3f.jpg
austrijanci retaji me napali, uzeo im 3 regije, onda nakon toga rejd perzije, istovremeno su i otomani iskoristili priliku i candar, otomane sam prisilio na revoke core svih regija i uzo im jednu tako da ih sad mogu annexat, a candar white peace jer mi se neda sa njima jebat. ono, sjebo sam perziju sa schorch the land totalno. Povlacio sam se u afriku s jedne strane, schorcho sve regije, na sjeveru u unutrasnjost turske, i na kraju su imali 15 war exhaustiona, nakon cega sam im tuko vojsku ko bog.
mapa svijeta:
http://www.imagesforme.com/upload/dd5ede45.jpg
cesi preko pola europe, austrijanci sve slabiji, burgundija overrunnala francusku, engleska napravila GB. smjesan dogadjaj je bio kad je svedska naslijedila francusku. ono rofl, francusku. also, venecija bi mogla italiju stvorit uskoro.
eh i da, westerniziram.
McPingvin_v2.0
07-03-2010, 15:41
E, da se ne zoveš ti Aleksandar možda? :>
EDIT:
http://i844.photobucket.com/albums/ab8/mcpingvin/eu3game-2010-03-07-16-10-12-41.jpg
Napali su Turke, joinao sam se, osvojio Bosnu, Srbiju, Albaniju i Janinu. Peace: Croatia gets 100 gold, Ottomans release Albania. Autrija je zatim osvojila pola Balkana i imam finu, debelu tampon zonu, a Bosna i Srbija samo čekaju na mene :evil
Tweetybird
08-03-2010, 19:28
Sad ti ne treba tampon zona, kad su duplo manji od tebe. Samo cekaj da se Austrija okrene na tebe i napravi squishy :P
TeraBajt
08-03-2010, 21:01
http://www.imagesforme.com/upload/a2c3592d.jpg
eh, napo austriju posto imam core na bec, uzo im jos tri provincije, nakon toga napo cehe zbog corea na pesti, pa annexo otomane i candar, onda opet austrija gogog rush pa sam ih natjero da puste bavariju i svajcarsku. pretpostavljam jos 2 rata i annexam austriju. also, stvorila se rusija, odma ally, i ovo:
http://www.imagesforme.com/upload/5467c134.jpg
;D
svet:
http://www.imagesforme.com/upload/add506ae.jpg
wow mnogo nice, sad sam baš skužio da igru još imam na kompu...
par pitanja, zadnja kampanja je in nomine right?
i koji su modevi poželjni da bi igra bila bolja? vidim tu na par skrinova neke điđe miđe i tabove koji nisu postojali kad sam zadnji put igro..
McPingvin_v2.0
08-03-2010, 23:24
Heir to the throne je zadnja ekspanzija.
http://i844.photobucket.com/albums/ab8/mcpingvin/eu3game-2010-03-08-22-49-10-62.jpg
Bosne nema više, Cpbija je na jednoj provinciji (da, Albaniji sam prepustio Kosovo :>), provodim protu reformaciju i pokušavam objasniti prokletim Gosparima da se okrenu natrag na Katolicizam. Idući cilj mi je osovjiti Krajinu (GOOOOOLD), a ni uporište na zapadnoj strani Jadrana ne bi bilo loše.
Tweetybird
09-03-2010, 10:31
Najpoznatiji modovi su Magna Mundi i Whole World Mod. Ako nabavis HttT, preporucam i TDY, mod u razvoju koji daje igru od 900-1399. Inace, gdje ce sada Bosna? Indija, Italija, Cijeli Svijet?
McPingvin_v2.0
09-03-2010, 11:13
Pošto sam novi u svemu tome... Kako se mod instalira? :)
Skinuo sam si MM i volio bih isprobati :)
Samo ga instaliraš u "Mod" folder u EU3 direktoriju (mapa zvana Magna Mundi i datoteka s završetkom .mod se tamo trebaju nalaziti nakon instalacije).
Onda odeš u "Map" folder u EU3 direktoriju i izbrišeš folder cache (ovo igra generira pa će se vratiti).
Nakon toga pokreneš EU3 Launcher i u paajućem izborniku pri dnu odabereš Magna Mundi i pokreneš. Tada u grafičkim opcijama isključiš "Advanced trees" and you are ready to go ;)
Oh, i preporučujem čitanje manuala. Velik je ali spasi ti život.
Tweetybird
09-03-2010, 12:44
Install/Extract u .../Paradox Interactive/Europa Universalis III/mod.
I onda dolje u startu igre imas izbornik gdje mozes izabrati vanilla ili mod. I to ti je to. Samo, pazi, Magna Mundi ima prirucnik od 260 stranica i prilicno je... Hrm.. zahtjevan mod, i vjestinom i performansama. Dosta kompova ga ne pokrece kako spada.
EDIT: Beh, nisam skuzio novu stranicu. I, da, brisanje cachea je pametno, neki modovi crashaju bez toga.
TeraBajt
09-03-2010, 13:43
Najpoznatiji modovi su Magna Mundi i Whole World Mod. Ako nabavis HttT, preporucam i TDY, mod u razvoju koji daje igru od 900-1399. Inace, gdje ce sada Bosna? Indija, Italija, Cijeli Svijet?
e vidis. nekako sam izgubio volju. al ako zapocnem ponovo, onda annex austrije, i vjerojatno preko perzije do indije za east indian trade company.
Tweetybird
09-03-2010, 17:22
Mda, tako i meni. Cim nemam nekoga koga ne mogu dobiti u ratu u blizini, igra mi dosadi. Ne volim velike sile.
Isto i kod mene. Jednom kad stvorim silu, više mi se ne da igrati.
McPingvin_v2.0
09-03-2010, 17:58
Mislio sam da sam jedini :>
Kod mene uvijek ima netko veći od mene, i taj netko me onda obično satere, a budući da me većina svijeta mrzi, ne mogu nabaviti alliese :cry: .
lola alliesi... svejedno te uvjek odjebu kad je rat
Tweetybird
09-03-2010, 21:12
Tomu sluze vazali.
Osim u Magna Mundi, tamo sluze da te natjeraju da places kao malo dijete.
Zašto, nisam igrao Magna Mundi pa ne znam?
Tweetybird
10-03-2010, 20:45
Odvajaju se, traze prava, bankrotiraju pa traze financiranje, politicke krize, pa hoce da osnujes Dom Lordova i sto sve ne. Dogodilo mi se da igra malu drzavu, OPM, ubijem se da im osvojim capital i vazaliziram ih, a oni za mjesec dana traze 50 golda jer su bankrotirali, ili gubim 200 odnosa s njima i bog zna sto.
Instalirao sam heir to the throne i počeo sa srbijom. Prvo sam se oslobodio vazalskih odnosa s turcima dok su ratovali s mađarskom, pa sam se proširio osvojivši wallachiju. Nakon toga je albanija postala samostalna pa sam krenuo aneksirati i nju da dobijem izlaz na more (crnu goru su aneksirali turci). Kad sam napao albaniju, rat su mi proglasile transilvanija (no casus belli) i turska (warnali su me). Transilvanija mi je otela wallachiju, a turska kosovo pa mi je sad ostala samo srbija i opet sam na nuli.
Koja je taktika za ranu igru sa ovakvim jadnim državicama. Razumijem da je poanta aneksirati ostale sitne države oko sebe, ali sa npr. srbijom nemam dovoljno vremena, jer se i turci i mađarska šire na mene.
kako bi bilo dobro da postoji ovakav mmoprg :D samo da svaki igrac ima svoj grad-drzavicu, pa se odna udruzuju u drzave i tako to...
Instalirao sam heir to the throne i počeo sa srbijom. Prvo sam se oslobodio vazalskih odnosa s turcima dok su ratovali s mađarskom, pa sam se proširio osvojivši wallachiju. Nakon toga je albanija postala samostalna pa sam krenuo aneksirati i nju da dobijem izlaz na more (crnu goru su aneksirali turci). Kad sam napao albaniju, rat su mi proglasile transilvanija (no casus belli) i turska (warnali su me). Transilvanija mi je otela wallachiju, a turska kosovo pa mi je sad ostala samo srbija i opet sam na nuli.
Koja je taktika za ranu igru sa ovakvim jadnim državicama. Razumijem da je poanta aneksirati ostale sitne države oko sebe, ali sa npr. srbijom nemam dovoljno vremena, jer se i turci i mađarska šire na mene.
Najbolja taktika je da pozorno pratiš situaciju oko sebe i ugrabiš priliku. Austrija će vjerojatno napasti Mađarsku, u tom ratu će Mađarska navelike pušiti te samo čekaj da im Austrijanci potamane vojsku i napadni ih. Ako se još Timuridi nisu raspali, oni bi ti mogli srediti Otomane.
TeraBajt
24-03-2010, 21:59
Instalirao sam heir to the throne i počeo sa srbijom. Prvo sam se oslobodio vazalskih odnosa s turcima dok su ratovali s mađarskom, pa sam se proširio osvojivši wallachiju. Nakon toga je albanija postala samostalna pa sam krenuo aneksirati i nju da dobijem izlaz na more (crnu goru su aneksirali turci). Kad sam napao albaniju, rat su mi proglasile transilvanija (no casus belli) i turska (warnali su me). Transilvanija mi je otela wallachiju, a turska kosovo pa mi je sad ostala samo srbija i opet sam na nuli.
Koja je taktika za ranu igru sa ovakvim jadnim državicama. Razumijem da je poanta aneksirati ostale sitne države oko sebe, ali sa npr. srbijom nemam dovoljno vremena, jer se i turci i mađarska šire na mene.
moja taktika sa bosnom:
cekao, brejko odnose sa turcima odma na pocetku, kad je wallachia bila na 1 provinciji napo i anekso, onda napo ragusu anekso, dobio core na crnu goru, napo njih, anekso, austrija pwnala ugare, napo ugare, uzo skoro sve hrvatske provincije, dobio core na venecijanske provincije u grckoj, venecija je suxala neko vrijeme protiv milana, napo ih, uzo im jednu provinciju, nedugo nakon toga dobim core na larissu, koja se kasnije osamostaljuje, odma napad i annex, pa na krain po zlato itd. kad sam malo ojaco poceli su me turci napadat, al sam koristio grcke provincije za klanje njihovih trupa sa schorch the land. digo bi im se war exhaustion...
Kako dobiješ core na neku provinciju koju ne kontroliraš?
Tweetybird
25-03-2010, 00:18
Uglavnom event ili zadatak.
Ali kao sto kazu, oportunizam. U mojoj Serbian Empire igri sam se prosirio tako da su Timuridi u ratu drzali Ottomane na istoku, a ja sam nakon osvajanja Wallachia provincije krenuo na Ottomane, samo siege i manje borbe, i brzo mir za 2-3 provincije. Ali dosta toga je sreca, da.
Moja stara taktika s Hrvatskom (prije HTTT-a): postati car HRE-a
Nova taktika: Royal Marriage i svim silama pokušati sdobit PU ili Inheritance na Austriju, Mađarsku ili Poljsku korišteći Claim Throne. Savezi s nekim od njih i davanje sve od sebe da imaš pozuitivne odnose s Turcima su također opcija. Ukoliko dođe do rata s Turcima, valja koristiti atriciju tako da navedeš njihove legije terora da opsjedaju siromašnije provincije koje pripadaju tebi ili su pod tvojom okupacijom. Vjeruj mi, ništa ne uništava vojsku od 60k kao Bosna i Dubrovnik.
McPingvin_v2.0
25-03-2010, 11:47
Moja taktika s Hrvatskom: uparit se s Austrijom i čekati da objave rat Magjarima pa ih polako opelješit. Isto to vrijedi i za Turke pa si pripojim Bosnu :)
Moja taktika s Portugalom: Upariti se s Aragonom, odmah na početku osvojiti što se da od Granade i Maroka (Ifini, Gibraltar i Tangeirs su mi ciljevi), a kasnije osvajati Catillu. Mogao bi idući put cijele Pirineje, hmmm :)
Startao sam ispočetka sa srbijom, odmah aneksirao crnu goru. Nakon toga sam wallachiji osvojio jednu provinciju i sad su mi vazali (nikako da ih nagovorim na aneksiju). Onda sam iskoristio pobune na sjeverozapadu turske i napao ih sa ciljem okupacije bosne. Bosna je pala brzo, ali nisam imao dovoljno velik warscore da ih prisilim na mir prema uvjetima koji meni odgovaraju - predaja huma i raskid vazalskih odnosa bosne i turske da bih kasnije mogao potpuno aneksirti bosnu bez osmanlijske intervencije. Nastavio sam rat, a u međuvremenu se bugarska oslobodila turske pa sam se ujedinio s njima i prisilio turke da mi daju hum i prekinu vazalske odnose sa bosnom. Problem je što je bosna ostala u savezu s turskom iako im više nisu vazali pa ju još ne smijem napadati.
http://www.imagesforme.com/upload/675c55aa.jpg
vBulletin v4.2.5, Copyright ©2000-2025, Jelsoft Enterprises Ltd.